O le tele o atunuu i le salafa o le lalolagi o loʻo feagai pe o le a feagai ma le tele o aʻafiaga o suiga o le tau. Amerika i Saute, o le fale i le vaitafe lona lua-tele ma le mauga pito umi i le lalolagi, o loʻo faʻataʻitaʻia ai meaola eseese ma laufanua faʻanatura e faʻatupuina ai le eleele, gataifale, ma vai ma fatuina se siosiomaga eseese mo meaola ola. Ae ui i lea, o faʻafitauli o loʻo feagai ma le konetineta e faʻateleina - mai faʻafitauli o le hydrometeorological, faʻateleina o le toafa, ma le faʻaleagaina o vaomatua, i le leiloa o meaola eseese, o le tele o atunuu o loʻo aʻoaʻoina e faʻafetaui i suiga o le siosiomaga. O mataupu pito i luga e 5 o le siosiomaga i Amerika i Saute.
-
5 Mataupu tau Siosiomaga i Amerika i Saute
1. Ta'atiaga o vaomatua
lauiloa o o se tasi o mataupu sili ona taua o le siosiomaga o lo tatou olaga atoa, o loʻo faʻaauau pea le faʻafitauli o le faʻaleagaina o vaomatua Vaomatua o Amazon i Pasila. Ae o lenei itulagi e le na'o le tasi o loʻo feagai ma taunuuga o suiga o le tau anthropogenic. O le Gran Chaco, o le togavao lona lua o le konetineta, o loʻo i ai i lalo o le mamafa o le faʻaleagaina o vaomatua. O le togavao o le atunuu semi-matutu, lea e silia ma le miliona kilomita i Atenitina, Parakuei, ma Polivia, ua leiloa. e sili atu ma le tasi vaelima o ona vaomatua (e tusa ma le 140,000 sikuea kilomita po o le 54,000 sikuea maila) talu mai le 1985. E ese mai i aʻafiaga o le siʻosiʻomaga, o le faʻaleagaina o vaomatua i le itulagi o Gran Chaco o loʻo lamatia ai le ola o tagata tuli manu-faʻaputu. E tusa ai ma le Natural Resources Defense Council, 27 i le 43% o fanua i Peru, Polivia, Chile, ma Ekuatoa o loo aafia i le tele o le toesea o vaomatua.
O le fa'asaoina o vaomatua ua iloa e fa'ateleina ai suiga o le tau e ala i le tu'uina atu o le tele o le carbon dioxide i le ea, ma fa'aopoopoina ai le mamafa o meaola ma la'au. Aemaise lava i le itulagi o Gran Chaco, o loʻo i ai se faʻaititia tele i le numera o ituaiga, e aofia ai le South American Jaguar ma le Screaming Hairy Armadillo.
E ui o lo'o fa'atinoina le tele o faiga e taofia ai ma foia ai le fa'afitauli, ae ua tele lava vaega o lo'o taumafai e fa'afanua ma malamalama i le fa'aleagaina fa'afanua e mafua mai i le ta'atiaga.
Poloketi Lanloss, fa'amaopoopoina e le Ca' Foscari University i Venise, Italia, o lo'o fa'amoemoe e fa'afanua le tele o le fa'aleagaina o vaomatua e fa'aaoga ai ata satelite ma su'esu'e ona a'afiaga i nu'u fa'apitonu'u. O Dr. Tamar Blickstein, o le na te taʻitaʻia le poloketi, o loʻo faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia ata satelite ma manatu o tagata i le tulaga o se tala faʻasolopito, ma le faʻamoemoe e faʻalauteleina le faʻalauiloa e uiga i le faʻaleagaina o vaomatua i le itulagi o Gran Chaco ma faʻalauteleina ai le aʻoaʻoina o nuʻu. INCLUDE, o se isi galuega faatino na faaiuina i le 2021, faʻatupeina e le Iunivesite o Bern i Suitiselani, suʻesuʻeina le malosi o fegalegaleaiga i le va o tekinolosi, siosiomaga, ma mea tau tamaoaiga ma a latou faatosinaga i le faʻaaogaina o fanua ma faaiuga a le aiga i le itumalo o Salta i le Gran Chaco.
2. Eleele Eleele
O eleele tafia, o se vaega o se taunuuga tuusao o le faaleagaina o vaomatua, i le taimi nei ua aafia ai le sili atu i le 60% o eleele o Amerika i Saute ma ua amata foi ona lamatia le saogalemu meaai i le konetineta. E silia ma le 100 miliona hectares o fanua ua afaina tele ma e tusa ma le 18% o le itu i sasae o Pasila ua faaleagaina. Faatasi ai ma lea mea, na afaina ai foi fua o taumafa taua e pei o sana ma pi.
Le Adapta Sertão initiative, o se tuufaatasiga o faalapotopotoga ma faifaatoʻaga laiti na faia e faʻaaogaina fuafuaga faʻafouina o le siosiomaga i le semi-matutu o Sertão, o se tasi o nofoaga sili ona matutu a Pasila. O nisi o metotia o loʻo faʻaaogaina i lenei polokalame e aofia ai togavao faiga fa'ato'aga, fa'ato'aga fa'ato'aga, ma fa'aleleia faiga fa'asūsū ma gaosiga e fa'ateleina ai le gaosiga o mea'ai a manu.
E ese mai Pasila, sili atu i le afa o le fanua i Atenitina, Mekisiko, ma Parakuei ua manatu e le talafeagai mo le totoina. E tusa ai ma le faamatalaga a José Miguel Torrico, le UN Convention to Combat Desertification (UNCCD) coordinator mo Amerika Latina ma le Caribbean, o le tau faaletausaga o le faaleagaina o eleele i Amerika Latina ma le Atu Karipeane e fuafua i le $ 60 piliona.
O le tafia o le eleele ua avea foi ma se lamatiaga tele i le laufanua o Atenitina ma meaola eseese. O le faʻaleagaina o le laufanua o Atenitina ua faʻaalia ona o faʻatoʻaga malosi, faʻatoʻaga lafumanu, ma suiga tetele i le faʻaogaina o fanua i totonu o le atunuʻu. E tusa ai ma le 2020 tala lomia e le Matagaluega o le Siosiomaga, 100 miliona hectares mai le aofaiga atoa o le 270 miliona hectares ua aafia i le tafia, ma le fua faatatau o le tafia ua siitia e tusa ma le 2 miliona heta i le tausaga. Ua mafua lenei mea ona o le faʻalauteleina o faʻatoʻaga soya ma le faʻateleina o lafumanu i le tele o itulagi.
I tausaga talu ai nei, o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga ua faʻateleina taumafaiga e toe faʻaleleia ma faʻasaoina laufanua i le itulagi. O se tasi o ia faalapotopotoga, o le Network of Municipalities for Agroecology (RENAMA), faʻapotopotoina le tele o Atenitina nuʻu ma tagata gaosi oloa e faʻaaogaina faiga fou agroecological i luga o le 100,000 hectares o fanua. O lenei faiga e aofia ai le fa'avasegaina o fuala'au fa'ato'aga, fa'aoga lelei o mea ola i luga ole vaila'au, ma le fa'asaoina o le galueaina.
3. Liusuavai aisa
I le tele o atunuu i Amerika i Saute, o glaciers o se puna taua o le suavai fou e faʻaaogaina mo le faʻaaogaina o le vai, faʻatoʻaga, gaosiga o le eletise, ma le faʻasaoina o meaola faanatura. Talu mai le vaitau o le 1980, o Andes teropika (Chilean ma Argentinian Andes) ua solomuli, ma ua pa'ū le aisa i fua faʻafefe, faʻatasi ai ma le leaga o le paleni o le -0.97 mita o le vai tutusa i tausaga taʻitasi i le tolu sefulu tausaga talu ai. O le fa'aauau pea o le liusuavai, fa'atasi ai ma le si'itia o le vevela, ua avea ma fa'amata'u mata'utia i le saogalemu o le vai i totonu o le faitau aofa'i o Andean ma fa'alapotopotoga.
Peru ua leiloa foi le sili atu i le 40% o ana aisa. Vaituloto Palcacocha i le totonugalemu Peruvian Andes ua tupu 34 taimi tele i le na o le fa sefulu tausaga, na fafagaina e vai liusuavai o le aisa i Palcaraju.
O le itulagi o loʻo siomia ai le Vaituloto o Palcacocha na molimauina se faʻalavelave mataʻutia na tupu i lologa i le 1940s lea na maliliu ai le 1,800 tagata i le taulaga tuaoi o Huaraz. E tusa ai ma a suesuega na faia e saienitisi mai le Iunivesite o Oxford ma le Iunivesite o Uosigitone, o tulaga lamatia o se mea faapena e toe tupu e matua maualuga lava, ona o le suiga i le geometry o le Palcaraju ice sheet ma le faateleina o le kasa oona i le taimi talu ai nei.
O le Glaciers and Ecosystems Research National Institute (lea e taʻua o le INAIGEM) ma le Huaraz Emergency Operations Center (COER) i Peru o loʻo mataʻituina e le aunoa le itulagi i Palacocha ma ua faʻatulagaina foi ni lapataiga vave e faʻailoa ai le faitau aofaʻi i le tulaga o se faʻalavelave lolovaia. O nei faiga ua mamanuina foi e aʻoaʻoina ai tagata e uiga i le tele o le lamatiaga ma faia ni faʻailoga i le taulaga e taʻitaʻia saogalemu ma aveese tagata pe a oʻo i se lolo.
4. Vai Filogia ma Vaivai
E ui lava o se tasi o puna sili ona tele i le lalolagi o vai magalo, o vaega o Amerika i Saute o loʻo feagai ma se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le suavai ona o le le lelei pe le togafitia o vai, tele le pulea lelei, ma le soona faʻaaogaina.
O le autu o le filogia o le vai i Amerika i Saute o le tele o le vai e le togafitia mo le taumafaina ma le faʻaaogaina e tagata. O se fa'ata'ita'iga, o vai leaga e ulu atu i vaituloto ma vaitafe fa'atasi ai ma otaota o tagata ma manu o lo'o fa'afeiloa'i atu i vai o le tele o fale. E le gata i lea, o nisi o vai tetele i totonu o le konetineta, e aofia ai le Vaitafe o Medellin i Kolomupia, Guanabara Bay i Pasila, ma le Vaitafe o Riachuelo o Atenitina, o loʻo faʻaauau pea ona aʻafia i le tele o pisinisi ma mea faʻaleagaina e faʻaleagaina ai punavai ma faʻafefe ai vai. le saogalemu mo le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina.
O le isi fa'afitauli o le vai o lo'o feagai ma nisi o atunu'u o le utiuti o le suavai. I le manatu o se faʻalavelave faʻatasi ma lamala, o le utiuti o le vai na faʻalavelave ai vaega o Pasila, Chile, Atenitina, ma Kolomupia.
Le malosi mega-malamala i Chile, lea na amata i le 2007 ma o loʻo faʻaauau pea, na mafua ai le leiloa o mea e ola ai ma meaola eseese ma ua saofagā i vai ma meaʻai le saogalemu i le atunuʻu.
Ua faia e le malo nisi o auala e taofia ai faafitauli. I le itumalo o Providencia o Chile, ua faia e le malo ni fuafuaga e sui ai laau o loʻo iai i luga o auala i le tele o laʻau e mafai ona faʻapalepale i lamala. Ina ia faʻaitiitia le faʻaumatia o le vai ma faʻafefe ai lamala ua afaina ai le tele o vaega o le taulaga, ua faʻalauiloa ai foi e le malo o Chile. fa'asoa vai ma ua teu faafaigaluega i poloketi e fa'aonaponei faiga vai o iai.
O le fuafuaga fa'asoa o lo'o aofia ai le fa'ailoga mata'i fa'atasi ma fa'asalalauga fa'alaua'itele ma e aofia ai le feliuliua'i o le tipiina o vai i vaega eseese o le taulaga. I le 2021, o Emilia Undurraga, o le sa avea muamua ma Minisita o Faatoaga a Chile, na faia foi ni fuafuaga e toe fa'afo'i le 1 miliona hectares o fanua ile 2030. O lenei poloketi, o loʻo vaʻaia ai le galulue faʻatasi ma vaega tumaoti a Chile, e aofia ai faʻatoʻaga, mining, ma le malosi, e le gata e lagolagoina le toe faʻaleleia o vaomatua moni ae e fesoasoani foi i le faʻaliliuina o nisi o latou i ituaiga faʻaoga faʻafefiloi.
5. Si'itia le Sami
O se tasi o fa'ailoga taua tele a le World Meteorological Organization (WMO) o fa'ailoga o fa'alavelave mata'utia o le tau o le si'itia lea o le suasami. I le tolu sefulu tausaga talu ai, o le maualuga o le suasami faʻaitulagi ua faʻatupulaʻia i se saoasaoa sili atu nai lo le maualuga o le lalolagi, aemaise lava i le Atelani i Saute (3.52 ± 0.0 mm i le tausaga) ma le itu i lalo o le Teropika i North Atlantic o le konetineta (3.48 ± 0.1 mm). i le tausaga).
I le taimi nei, o lenei mataupu o loʻo faʻaauau pea ona faʻamataʻu le faitau aofaʻi o le gataifale e ala i le faʻaleagaina o vai fou ma le faʻateleina o aʻafiaga o afā. E tusa ai ma le Sixth Assessment lipoti a le IPCC, o le suasami faʻaitulagi e ono faʻatupuina pea ma o le a fesoasoani i lologa i le gataifale ma solomuli i luga o le matafaga i le talafatai o Atalani o Amerika i Saute. O nai taulaga e manatu e matua a'afia i suiga o le tau o lologa (ma afā) o Fortaleza, Rio de Janeiro, São Paulo, ma Porto Alegre i Pasila, Buenos Aires i Atenitina, Santiago i Chile ma Lima i Peru.
O se punavai: https://earth.org