O lo'o i ai se suiga fa'amaumauina lelei i le amataga o le tautotogo o fuga i le tele o la'au a'o mafanafana le lalolagi. O lea faiga ua faate'ia ai tagata su'esu'e i meaola ona e mafai ona fa'alavelaveina fegalegaleaiga fa'ata'atia ma le toto'a i le va o la'au ma meaola—pepe, lagomeli, manulele, pe'a ma isi—o lo'o fa'apoleniina.
Ae ua itiiti ifo le gauai atu i suiga i isi uiga fuga, e pei o le lapopoa o fuga, e mafai foi ona aafia ai fegalegaleaiga laau-pollinator, i se taimi e toatele pollinators iniseti o lo'o i lalo ifo o le lalolagi.
I se suʻesuʻega na lomia i luga o le initaneti i totonu o le api talaaga Evolution Letters, e toʻalua tagata suʻesuʻe o meaola o le Iunivesite o Michigan ma se paaga a le Iunivesite o Georgia ua faaalia ai o le faitau aofaʻi o le mamalu o le taeao masani i le itu i saute sasaʻe o le Iunaite Setete na faʻateleina le lapopoa o latou fugalaau i le va o le 2003 ma le 2012.
O le faʻateleina o le fuga o loʻo taʻu mai ai le tele o tupe faʻaalu a laʻau i le pollinator faatosina, e tusa ai ma le au suʻesuʻe. O suiga na sili ona faʻaalia i le tele o latitu i matu, e tusa ai ma le lautele o galuega talu ai o loʻo faʻaalia ai o le faitau aofaʻi o laʻau i matu e foliga mai e faʻaalia ai le tele o tali evolusione i suiga o le tau.
O se suiga i le fuga muamua na matauina foi i na tagata o le taeao mamalu. E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamatalaga mataʻina o loʻo faʻateleina a latou tupe faʻaalu i fugalaʻau - o le nectar ma pollen e maua mai i pi, lago syrphid ma wasps e faʻafefeteina ai fugalaau lanu paʻepaʻe, piniki ma le lanumoana.
"O loʻo i ai se va tele i lo tatou malamalama i le faʻafefea ona faʻatupuina uiga e taua tele mo fefaʻatauaiga o laʻau-pollinator i le aluga o taimi o se tali atu i se suiga o le tau," o le tala lea a le tusitala suʻesuʻe Sasha Bishop, o se tamaititi aoga faafomai i le UM Department of Ecology ma le Evolutionary Biology.
"Matou te faʻaalia e faʻapea-i le faʻaopoopoina o suiga faʻamaumauina i le fuga muamua-fugalaʻau fausaga ma taui e mafai foi ona faia ni sao taua i le tali atu i le evolusione i suiga o le siosiomaga faʻaonapo nei."
O le mamalu masani o le taeao o se vine vao taʻitasi e maua i sasaʻe, ogatotonu i sisifo ma saute o le Iunaite Setete. E masani ona vaaia i autafa o auala ma faatoaga faatoaga.
O le suʻesuʻega na taʻitaʻia e le UM na faʻaaogaina ai se auala "toetu" e aofia ai le faʻatupuina o fatu mamalu o le taeao na aoina mai pito o faʻatoʻaga soya ma sana i Tennessee, North Carolina ma South Carolina i le lua tausaga: 2003 ma le 2012.
I lena iva tausaga, sa oo ai le itulagi i le siisii o le vevela—aemaise lava le siisii i lalo o le vevela ma le po—ma le faateleina o le numera o timuga ogaoga na tutupu faatasi ma le tele o lamala.
Ina ia su'esu'e suiga i le fuga o fuga, sa totōina e le au su'esu'e fatu na aoina mai i le fanua mai tausaga e lua i totonu o se fale lau'ele'ele i le Matthaei Botanical Gardens a U-M. Ina ua fuga mai fugalaau, sa fuaina uiga fuga eseese i kalipo numera.
O fua na faʻaalia ai na faʻateleina le lautele o corollas o le taeao i le va o le iva tausaga—4.5 senitimita (1.8 inisi) le lautele i le 2003 ma le 4.8 inisi (1.9 inisi) i le 2012, ma o le suiga i le lautele o corolla na sili ona tele i le faitau aofaʻi i le tele o latitu i matu. . O petals o se fugalaau e ta'ua fa'atasi o le corolla.
O le suʻesuʻega foʻi na faʻaalia ai se suiga i le taimi muamua o fuga i le va o le 2003 ma le 2012, e faʻateleina e le faitau aofaʻi i le tele o latitu i matu. O le amataga o le fuga na tupu i le averesi o le fa aso na muamua atu mo laau toto na totoina mai fatu na aoina i le 2012.
O le mea e malie ai, na matauina foi e le au suʻesuʻe se latitu-aʻafiaga agaʻi atu i le tele o tupe teufaafaigaluega i fugalaʻau taui (pollen ma nectar) i le aluga o taimi. I le averesi, o fugalaau matagofie o le taeao na tutupu mai fatu na aoina mai i le 2012 na maua ai le tele o fatu pollen ma sili atu le sucrose nectar nai lo fugalaau mai fatu na aoina i le 2003.
Peita'i, o su'esu'ega poleni ma nectar na aofia ai na'o le fa tagata o la'au o le taeao glory. Ona o le maualalo o le faitau aofaʻi o tagata na suʻesuʻeina, e leʻi aofia ai suʻesuʻega faʻafuainumera e suʻe ai faʻamaoniga e faʻaalia ai le fetuunaiga e ala i filifiliga faanatura i totonu o laʻau.
"Ae ui i lea, e foliga mai o loʻo i ai se faʻaopoopoga faaletino o tupe teufaafaigaluega i le tosoina o pollinator ma o lenei taunuuga e faʻaosofia e le faitau aofaʻi i latitudes i matu," o le tala lea a le tusitala sinia o Regina Baucom, o se polofesa lagolago i le UM Department of Ecology and Evolutionary Biology.
O le suʻesuʻega e leai se faʻamaoniga e faʻapea o le taeao mamalu o loʻo faʻateleina le fua o le latou pollinate. O faʻamaoniga mai nisi o suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai le faʻateleina o le "tagata lava ia" o se tali talafeagai i fesuiaiga o le tau ma/po'o le fa'aitiitiga o pollinator e feso'ota'i ma suiga ole fa'aoga fanua.
"O le tusiga muamua lea e faʻaaoga ai le toe tu e suʻesuʻe ai le tulaga e mafai ona faʻaalia ai uiga e nafa ma fegalegaleaiga a laʻau-pollinator i le aluga o taimi, faʻatasi ma le faʻaitiitia o le tele o pollinator ma suiga tetele o le siosiomaga ona o le suiga o le tau ma le faʻaogaina o fanua," Fai mai Epikopo.
E sefululima le aofa'i o le mamalu o le taeao na aofia i le su'esu'ega o le toetutu e va'ava'ai i suiga o fuga. E luasefulutolu le faitau aofa'i na aofia i le su'esu'ega o le tautotogo muamua. I le aofaʻi, e 2,836 fugalaau na fuaina mai le 456 laau.