Mechanisms of plant colonization after long distance dispersal (LDD) and current related knowledge, o le autu lea o se iloiloga a le au a Prof. Li Dezhu i le Kunming Institute of Botany of the Chinese Academy of Sciences (CAS), i le galulue faatasi ai ma tagata suʻesuʻe mai le Xishuangbanna Tropical Botanical Garden o CAS, le Iunivesite Eperu o Ierusalema, ma le Iunivesite o Edinburgh.
Na lomia le iloiloga i Faiga masani i Ecology & Evolution.
O le LDD i tua atu o le tele o ituaiga o meaola o se fa'auluuluga taua o le tufatufaina atu o meaola eseese i le lalolagi. E ui lava e seasea ma faigata ona fa'atatauina ma va'ai mea tutupu LDD, e matua taua tele i le biogeography, lea e mafai ona a'afia ai le fa'apotopotoga o meaola, tali i suiga fa'alenatura ma le anthropogenic, ma le fa'asalalauina o meaola fa'alavelave.
E pei ona tatou iloa, o le faʻasalalauina e naʻo le aoga pe a mulimulitaʻia e le faʻavae manuia, ae o suʻesuʻega talu ai nei i le LDD o loʻo faʻamoemoe e taulaʻi naʻo le faʻasalalauga, o lona uiga e le lava le tuʻuina atu i le faʻavaeina o le faʻasalalauga. O le mea lea o le fa'aogaina o manatu fa'avae o le fa'avaeina o le LDD i luga ole laiga fa'aletupe ma fa'avanoa-le-tino e matua leai lava.
O le 'au a Prof. Li o lo'o galulue i le va'aiga o meaola fa'atasi, phylogeography, ma le LDD o la'au mo le tele o tausaga. E ala i le tele o su'esu'ega o tusitusiga, na aoteleina ai e le 'au le malamalama o lo'o iai nei i le fa'avaeina o le fa'avaeina o le LDD i le fa'atosinaina o la'au. Na latou faailoa mai ni mea taua e ono o le manuia o le fa'avaeina: fa'aoso fa'aola; uiga galue; mea ogaoga ma fa'alavelave fa'aletagata; tagata fa'atauva'a, tagata fa'atauva, ma tagata fa'atauva'a; fetuutuuna'i niche; ma le aafiaga Allee.
I luga o lenei faʻavae, na latou tuʻuina atu ai se faʻavae lautele lautele mo le faʻavaeina o le post-LDD, e faʻamoemoe e tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻeina o le nofoia pe a uma le LDD faʻapea foʻi ma se auala e iloilo ai le lamatiaga o osofaʻiga o meaola.
E tusa ai ma le au suʻesuʻe, biogeography, phylogeography, ma le siʻosiʻomaga o gaioiga e tatau ona tuʻufaʻatasia ina ia faʻaalia atili ai le mea na tupu, taimi, ma le faʻaogaina o mea na tutupu i le LDD.
E le gata i lea, e tatau ona suʻesuʻeina sootaga i le va o mea e aʻafia ai le faʻavaeina e iloa ai lo latou taua. E le gata i lea, o eseesega i auala o le faʻavaeina pe a uma le LDD e tatau ona faʻatusatusa i fua faʻafanua (miliona tausaga) ma taimi lata mai (Anthropocene).
Aotelega, o lenei iloiloga o loʻo tuʻuina atu ai faʻavae faʻavae ma faʻamaufaʻailoga mo le faʻatumuina o avanoa o loʻo i ai nei e uiga i le faʻavaeina ma le faʻalauteleina o lo tatou malamalama i faiga e faʻavaeina ai le biota dynamics o le lalolagi.
"O le faʻaleleia atili o le malamalama o le faʻavaeina pe a maeʻa le LDD o le a fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le taimi ua tuanaʻi ma vaʻai le lumanaʻi i se vaitau o suiga vave o le anthropogenic. E mafai foi ona fesoasoani e faaitiitia nisi o aʻafiaga leaga o nei suiga e ala i le faʻaitiitia o osofaʻiga o meaola ma fesoasoani i gaioiga o laʻau e tali atu ai. fesuiaiga o le tau,” o le tala lea a Prof. Li.