O lo'o mana'o le Matagaluega o Fa'ato'aga a Farani, o le aofa'i o fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina i lona lava atunu'u e 5 pasene le maualuga i le 2030 nai lo le taimi nei. I le isi lima tausaga, o lenei vaega e tatau ona siitia i le isi 5 pasene ma e oo atu i le 2035 e oo atu i le tulaga o le ola tutoatasi e 60 pasene. Ina ia ausia nei sini, e leʻi leva ona faʻalauiloa e le malo se atinaʻe tetele ma fuafuaga faʻafaigaluega.
Ole fuafuaga ole atina'e ma tupe teu fa'afaigaluega a le malo o Farani e tatau ona fesoasoani i le vaega e fa'amalosia lona gafatia gaosiga ma fa'afetaia'ia lu'itau e tula'i mai i suiga o le si'osi'omaga. O se vaega o le fuafuaga o le faʻafouina ma le faʻaauauina o greenhouses, le faʻafouina ma le faʻaleleia o togalaau aina, le mauaina ma le faʻaogaina o masini faʻatoʻaga fou ma le puipuia o laʻau gafataulimaina, suʻesuʻega ma atinaʻe.
Aemaise lava, 400 miliona Euro o le a tuʻuina atu o se vaega o le polokalame Farani 2030 amata i lenei tausaga, lea e faʻatusatusa i le Dutch Growth Fund. O nei mea, 100 miliona euros o le a faʻatonuina i le faʻatauina o tekonolosi fou, e pei o masini ma meafaigaluega mo le faʻafouina o greenhouses. “Mafaufau i le fetuuna’i i tulaga fou o le tau po’o le fa’aitiitia o le malosi o lau greenhouse ma le fa’aogaina o le vai,” o le saunoaga lea a le Minisita o Fa’ato’aga Mark Fesno.
O lenei fesoasoani fa'apitoa e mafai ona tapa e le au fai fualaau 'aina ma fualaau faisua Farani mai le Aso Gafua 6 Mati. O le a tatalaina se polokalame fesoasoani lona lua i le tautotogo, e taulaʻi i le puleaina o otaota, le tamaoaiga faʻataʻamilo, sui o vailaʻau, faʻaitiitia le kasa oona ma faʻaleleia le soifua manuia o manu ma tulaga faigaluega.