Jose A. Egea1*, Manuel Caro2, Jesús García-Brunton2, Jesus Gambín 3, José Egea 1 ma David Ruiz 1*
- 1Vaega Fa'atosina Fua, Matagaluega o La'au Fa'atosina, CEBAS-CSIC, Murcia, Sepania
- 2Murcia Institute of Agri-Food Research and Development, Murcia, Sepania
- 3ENAE Business School, Iunivesite o Murcia, Murcia, Sepania
O le gaosiga o fuala'au ma'a e taua tele le tamaoaiga i Sepania. O nofoaga e fa'ato'aga ai nei fuala'au 'aina (ie, peach, apricot, plum, ma sweet cherry) e aofia ai nofoaga lautele ma eseese tau le tau i totonu o le atunu'u. O suiga o le tau o loʻo faʻatupuina le siʻitia o le averesi o le vevela ma le malosi faʻapitoa i nisi vaega e pei o le Metitirani. O nei suiga e mafua ai le faʻaitiitia o le malulu faʻaputu, lea e mafai ona i ai se aafiaga loloto i le phenology o Prunus ituaiga e pei o fua o ma'a ona o, fa'ata'ita'iga, faigata ona fa'amalieina mana'oga malulu e talepe ai le fa'ama'i, o le tula'i mai o le tuai o le kiona, po'o le vave maualuga o le vevela. O nei mea uma e mafai ona matua afaina ai le gaosiga o fualaʻau ma le lelei ma o le mea lea e faʻaosofia ai ni taunuuga le lelei mai le vaʻaiga faʻale-agaoi-tamaoaiga i totonu o itulagi o loʻo iai. O le mea lea, o le faʻavasegaina o nofoaga faʻatoʻaga o loʻo i ai nei e tusa ai ma suiga o agroclimatic (faʻataʻitaʻiga, malulu ma vevela faʻaputuina ma avanoa o le kiona ma vave faʻalavelave vevela mea), faʻavae i luga o faʻamaumauga mai le 270 tau mo le 20 tausaga talu ai, o loʻo faʻatinoina i lenei galuega i. maua se ata malamalama o le tulaga o iai nei. E le gata i lea, o suʻesuʻega o le tau i le lumanaʻi mai faʻataʻitaʻiga eseese o le tau o le lalolagi (faʻamatalaga na maua mai le Meteorological State Agency of Spain-AEMET) e oʻo atu i le 2065 mo faʻataʻitaʻiga e lua o Sui Faʻatonu Ala (ie, RCP4.5 ma RCP8.5) o loʻo suʻesuʻeina foi. O le fa'aaogaina o le tulaga o lo'o iai nei e fai ma fa'avae ma mafaufau i fa'ata'ita'iga i le lumana'i, o fa'amatalaga i le taimi nei ma le lumana'i fetuutuunai talafeagai o ituaiga eseese / fa'ato'aga e mafai ona fa'amauina. O nei fa'amatalaga e mafai ona avea ma fa'avae o se meafaigaluega e lagolago ai fa'ai'uga e fesoasoani ai i pa'aga eseese e fai fa'ai'uga lelei e fa'atatau i fua ma'a o lo'o i ai nei ma le lumana'i po'o isi fa'ato'aga i totonu o Sepania.
faʻatomuaga
O Sepania o se tasi o le lalolagi e gaosia fua ma'a (fa'atusa, peach, apricot, plum, ma sweet cherry) ma e tusa ma le 2 miliona tone le gaosiga faaletausaga. O le galueaina o nei fualaʻau e iai sona sao taua tele tau tamaoaiga i totonu o le atunuʻu, e aofia ai le 140,260 ha (FAOSTAT, 2019). O nofoaga autu o loʻo tuputupu aʻe i Sepania mo nei faʻatoʻaga o loʻo i totonu o eria e eseese agroclimatic: mai nofoaga mafanafana e pei o Guadalquivir Valley ma se vaega tele o le Metitirani i nofoaga malulu e pei o le itu i matu o Extremadura, Ebro vanu, ma nisi o totonu o le Metitirani. (vaai Ata 1). Talu ai e manaʻomia e nei faʻatoʻaga ia lava le malulu malulu e faʻaumatia ai le endodormancy e aloese ai mai faʻafitauli o le gaosiga (Atkinson et al., 2013)Campoy et al., 2011b; Luedeling et al., 2011; Luedeling, 2012; Julian et al., 2007; Guo et al., 2015; 2019; Chmielewski et al., 2018), ma (iv) filifili faiga fa'ato'aga sili ona lelei ma tekonolosi e fa'aitiitia ai a'afiaga o suiga o le tau (Campoy et al., 2010; Mahmood et al., 2018).
Mana'omia le malulu ma le vevela (Fadon et al., 2020b) po'o le maualuga o le aisa leaga (Miranda et al., 2005) o ituaiga fa'ato'a fa'ato'a/fa'ato'aga e mafai ona tu'ufa'atasia ma fua fa'ato'aga i vaega 'ese'ese e fausia ai meafaigaluega fa'ai'uga e fesoasoani ai i le au gaosi oloa ma isi pa'aga e fa'ata'atia lelei le gaosiga ma faiga fa'atamaoaiga mo le umi ma le umi. Mea faigaluega fa'ata'ita'iga avanoa e fa'agasolo ai le tele o fa'asologa o tau ma phenological ua uma ona avea ma fa'avae e fausia ai meafaigaluega fa'ai'uga ua ta'ua i luga (Luedeling, 2019; Luedeling et al., 2021; Miranda et al., 2021). O faʻataʻitaʻiga o le tau i le vasa Metitirani e faʻaalia ai o aʻafiaga o le vevela o le lalolagi e mafai ona sili atu ona ogaoga i lenei vaega (Giorgi ma Lionello, 2008; MedECC, 2020; IPCC, 2021), o le mea lea e taua tele ai le faʻamoemoe e aloese ai mai faʻafitauli o le gaosiga i le lumanaʻi, lea e ono afaina ai le tamaoaiga o nisi itulagi e pei o mea o loʻo tuʻuina atu i lenei suʻesuʻega (Olesen ma Bindi, 2002; Benmoussa et al., 2018).
O su'esu'ega su'esu'ega 'ese'ese ua fa'amauina ai le a'afiaga leaga o le vevela o le lalolagi i le gaosiga o fuala'au suamalie ma nati i vaega eseese o le paneta. O mafuaʻaga autu e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le malulu o le taumalulu e ui o le faʻatupulaia o lamatiaga o le kiona ona o le faʻamoemoeina o le alualu i luma i le fuga ma le fuga o loʻo amanaia foi i nisi o suʻesuʻega. Mo se faʻataʻitaʻiga, Fernandez et al. na valoia le fa'aitiitia o le malulu malulu e mana'omia mo le gaosiga o fualaau 'aina i Chile, fa'atasi ai ma a'afiaga leaga i itu i matu o le atunu'u. I le taimi lava e tasi, na latou faʻamoemoeina le faʻaitiitia tele o faʻafitauli o le kiona i le vaitau sili ona talafeagai o le fuga mo laau aina suamalie mo nofoaga uma na iloiloina (Fernandez et al., 2020); Lorite et al. au'ili'ili mea fa'apitoa e pei o le leai o se malulu malulu, fa'alavelave malulu, ma tulaga mafanafana i le taimi o fuga i le Iberian Peninsula mo nisi fa'ato'aga almond e feso'ota'i fa'atatau i le tau ma fa'amatalaga phenological. Na latou iloa, i se tulaga lautele (ma faʻalagolago i le faʻatoʻaga ua mafaufauina), (i) o le leai o se malulu malulu o le a sili atu ona faʻaalia i le talafatai Metitirani ma le Vanu o Guadalquivir, (ii) tulaga mafanafana i le taimi o le fuga o le a sili atu ona malosi i Central Central. Plateau ma le Vanu o Ebro, ma (iii) o le a faaitiitia le lamatiaga o le aisa i vaega faapitoa o le Itu i Matu ma Mauga Mauga (Lorite et al., 2020). Benmoussa et al. O lo'o fa'amoemoeina le fa'aitiitia o le malulu o le taumalulu i le lumana'i i Tunisia lea e mafai ona matua a'afia ai le gaosiga o fualaau 'aina ma nati. Mo se fa'ata'ita'iga, mo se fa'ata'ita'iga sili ona fa'aletonu, na'o fuala'au almond e maualalo le malulu e mafai ona ola. I isi fa'aaliga, o nisi o pistachios ma peach cultivars e mafai ona aoga e o'o lava i se taimi umi mo le itu i Matu-Sisifo o le atunu'u (Benmoussa et al., 2020); O Fraga ma Santos na mafaufau uma i le malulu ma le vevela i le lumanaʻi ma o latou aʻafiaga i le gaosiga o fualaau aina eseese i Potukale. Na latou valoia le pa'u malosi i le malulu o le taumalulu lea o le a sili atu ona afaina ai le tele o itulagi o le atunuu. O nofoaga e totō ai apu i mātū o le a fa'apito fa'aitiitia le malulu. Na faʻaalia foi e le au tusitala le faʻateleina o le faʻaputuina o le vevela, faʻatasi ai ma le maualuga o aʻafiaga i le itu i saute ma gataifale o le atunuʻu. Na latou faʻamamafaina o lenei mea moni e mafai ona faʻateleina ai le lamatiaga o le faʻaleagaina o le kiona ona o le alualu i luma o tulaga faʻapitoa (Rodríguez et al., 2019, 2021; Fraga ma Santos, 2021) faʻatusatusa le tulaga o loʻo i ai nei o le gaosiga o nisi o fualaau aina suamalie i Sepania ma suiga o le tau i le lumanaʻi e uiga i le faʻaputuina o le malulu. Na latou fa'ailoa mai le tele o le malulu i nisi o eria (fa'ata'ita'iga, Saute-sasa'e po'o Gualdalquivir eria) e o'o lava i se taimi lata mai. Mo le lumanaʻi mamao (> 2070), na taʻua ai e nei tusitala o le mafaufau i nofoaga o loʻo faʻatupuina nei, palama, almond, ma apu cultivars e mafai ona matua afaina i le leai o se malulu (Rodríguez et al., 2019, 2021).
I lenei su'esu'ega, na matou iloiloina ai le tele o fuala'au fa'ato'aga e feso'ota'i ma le fetu'una'iga o fuala'au ma'a i itulagi 'ese'ese i totonu o Sepania, e aofia ai ma i latou o lo'o gaosia ai fuala'au sili ona taua e fa'aaoga ai fa'amaumauga mai le 270 tau i le vaitau 2000-2020. O lo'o fa'atasi ma fa'atatauga o le vevela i le lumana'i e fa'atatau i le fa'atupuina o le malulu ma le fa'aputuina o le vevela ma le ono tula'i mai o le aisa ma vave fa'alavelave fa'afuase'i e tutupu fa'atusatusa i le tulaga o iai nei. O nei fa'amatalaga e mafai ona aoga tele mo le faia o fa'ai'uga sili ona lelei e feso'ota'i ma le fa'atūina o fa'ato'aga fou, toe fa'aleleia o fa'ato'aga o lo'o iai nei, po'o le filifilia o fa'ato'aga sili ona lelei e maua ai tupe mama i se taimi umi.
O le sao autu o lenei suʻesuʻega o loʻo matou suʻesuʻeina i le taimi lava e tasi suiga eseese agroclimatic e fesoʻotaʻi ma le fetuutuunaiga o fualaau maʻa. E le gata i le fa'aputuina o le malulu e fa'ataunu'u CRs e pei ona fa'atino i le su'esu'ega a Rodríguez et al. (2019, 2021) ae faʻapea foʻi le faʻaputuina o le vevela mo le fuga lelei, lamatiaga o le kiona, ma se fesuiaiga e seasea faʻatusatusaina i tusitusiga: o le avanoa e tupu ai le vevela faʻafuaseʻi i le taumalulu e mafai ona faʻamalosia ai le faʻamalolo o le endodormancy ma se aʻafiaga leaga i le gaosiga o fualaau aina, lelei, ma fua, e pei ona i ai. matauina i nofoaga mafanafana i tausaga ua mavae. Na matou fa'aogaina fa'amaumauga mai se feso'ota'iga mafiafia o nofoaga o tau e maua ai fua fa'atatau mo le tulaga o iai nei. Sa matou taula'i atu i vaega o lo'o gaosia nei ona o fa'ai'uga e fa'atatau i le fa'amafanafanaga o le a fa'atupuina i vaega ia, o lo'o fa'amautu lelei ai tekinolosi ma le poto talafeagai. I ia nofoaga, o le toe fa'anofoina o fa'ato'aga o le a maua mai ai ni a'afiaga fa'ale-agafesootai ma le fa'aitiitia o tagata. E le gata i lea, mo le faʻamalamalamaina o le tulaga o loʻo i ai nei, matou te faʻaogaina le vevela o itula nai lo le faʻatusatusaina, lea e sili atu le saʻo i taunuuga pe a faʻatusatusa i isi suʻesuʻega e faʻafefe ai le vevela o itula mai aso uma. O le fa'ai'uga fa'aoga (∼5 km) e sili atu le lelei nai lo isi su'esu'ega fa'apena i Sepania (Rodríguez et al., 2019, 2021; Lorite et al., 2020) ma fesoasoani i le faia o faaiuga e oo lava i se tulaga faalotoifale.
Mea ma Metotia
Fa'amatalaga o le Tau ma Fesuia'iga Agroclimatic
Faʻamaumauga o le tau mai le 340 tau o loʻo i totonu o le maʻa autu o loʻo gaosia ai maa i Sepania (vaai Ata 1) na fa'aaogaina e iloilo ai fua fa'ato'aga. O fa'amaumauga o lo'o aofia ai fesuiaiga autu o le tau, e aofia ai le fua, maualuga, ma le vevela maualalo (°C), susū fa'atatau (%), timuga (mm), evapotranspiration (ETo, mm), ma le la (W/m).2). E le'i atoatoa fa'amaumauga ma mataupu na maua i nisi o nofoaga sa iloiloina. Ina ua uma ona faʻaaogaina le tulafono faʻaSipaniolo (UNE 500540, 2004), o se numera mulimuli o 270 nofoaga na filifilia. Ua mae'a fa'amaumauga o le vevela o itula se'i vagana ai itula gaogao e fetaui ma mea e fa'aleleia ai e le'i fa'atumuina ona o lo'o i ai i se pasene itiiti o le aofa'i. Ole fua ole vevela ile itula ile vaitau 2000-2020 sa fa'aogaina e fa'atatau ai le tele o suiga ole agroclimatic, e aofia ai le fa'aputuina o le malulu ma le vevela fa'apea fo'i ma fa'alavelave e ono afaina ai le kiona ma mea e tutupu fa'aletonu ile taumalulu. Ole numera ole tausaga atoa ile nofoaga e eseese ile nofoaga: mai le 5 ile 21 tausaga (median = 20) fa'atatau ile nofoaga.
O fa'aputuga mālūlū mo vaitau ta'itasi na fa'atatauina mai le aso 1 o Novema se'ia o'o i le aso 28 o Fepuari o le tausaga e soso'o ai. Iuta (Richardson et al., 1974) ma le Dynamic (Fishman et al., 1987) faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e faʻatino ai lenei faʻatusatusaga. O le faaputuputuina o le vevela mo vaitau taitasi sa fuafuaina mai le aso 1 o Ianuari e oo i le aso 8 o Aperila (tusa ma le 14 vaiaso) e faaaoga ai le Richardson (Richardson et al., 1974) ma Anderson (Anderson et al., 1986) faʻataʻitaʻiga, lea e maua ai faʻaiʻuga i le faʻatupulaia o itula tikeri (GDHs). O fa'alavelave o le aisa ma le vevela fa'aletonu na fa'atatauina i vaiaso ta'itasi e pei ona taua i lalo: mo vaiaso ta'itasi, e tupu se mea malulu pe a pa'u le vevela i lalo ole -1°C i totonu ole tolu itula soso'o. Ma, o le avanoa e tupu ai ni mea malulu i totonu o se vaiaso fa'apitoa e fa'amatalaina o le aofa'i o taimi o le vaiaso na i ai le itiiti ifo ma le tasi le mea na tupu i le su'esu'ega vaevae i le numera o tausaga na iloiloina. E fa'apena fo'i, e tupu se fa'alavelave fa'afuase'i pe a o'o i luga ole 25°C le vevela mo le itiiti ifo ma le tolu itula soso'o. Ona fa'atatauina lea o le avanoa e tupu mai ai ni fa'alavelave vevela e pei ona fa'amatalaina mo mea na tutupu i le aisa. Vaiaso 1 na amata ile aso 1 o Ianuari. Mo mea na tutupu i le aisa, o vaiaso mai le 2 i le 10 na manatu o ni vaiaso e ono lamatia ai. O vaiaso muamua i le va'aiga (ie, vaiaso 2 i le vaiaso 5-6) o le a sili ona mata'utia i nofoaga mafanafana, ae o isi vaiaso (ie, vaiaso 5-6 i le vaiaso 10) o le a sili ona mata'utia i nofoaga malulu. Mo fa'alavelave fa'afuase'i o le vevela, o le taimi na iloiloina e amata mai i le vaiaso 49 o le tausaga talu ai (amataga o Tesema) i le 8 (fa'ai'uga o Fepuari) lea e mafai ai e nei fa'alavelave ona fa'aolaina le vave malolo e feso'ota'i ma fa'afitauli o le gaosiga mulimuli ane.
Tala o le Lumanai
E tusa ai ma faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi, na faʻaaogaina fua o le vevela na fuafuaina e le Spanish State Meteorological Agency (AEMET). O loʻo tuʻuina atu e le AEMET i tausaga talu ai nei se seti o faʻamatalaga e faʻaititia ai suiga o le tau i luga o Sepania pe faʻaaogaina metotia faʻafuainumera faʻaititia i gaioiga o faʻataʻitaʻiga o le tau o le lalolagi (GCMs) poʻo le faʻaogaina o faʻamatalaga e maua mai i faiga faʻavavega faʻaititia e ala i galuega a Europa poʻo fuafuaga faʻavaomalo. pei ole PRUDENCE, ENSEMBLES, ma EURO-CORDEX (Amblar-Francés et al., 2018). I lenei su'esu'ega, na matou fa'aogaina ai le vevela o aso ta'itasi (ie, maualuga ma la'ititi) e fa'aaoga ai fa'amaumauga fa'amaufa'ailoga e fa'atatau i feso'ota'iga neural fa'akomepiuta. O lenei mea ua iloiloina o se auala talafeagai e maua ai faʻataʻitaʻiga o le tau i faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei ma le lumanaʻi i Sepania aʻo faʻaitiitia le faʻataʻitaʻiga GCMs (Hernanz et al., 2022a,b) i luga o se fa'asologa e 5 kilomita le fa'ai'uga. E lua va'aiga fa'aletino ua iloiloina, e ta'ua, 2025-2045 (fa'ailogaina e 2035) ma le 2045-2065 (fa'ailogaina e 2055) e maua ai fa'ai'uga mo taimi pupuu ma le vaeluagalemu. E lua auala fa'atonuga fa'atusa, ie, RCP4.5 ma RCP8.5, sa iloiloina (van Vuuren et al., 2011). O le faʻamatalaga, sefulutasi GCMs na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega (Laulau 1). I'uga na tu'uina atu e fa'aaoga ai se ensemble metotia (Semenov ma Stratonovitch, 2010; Wallach et al., 2018) pe'a fa'atatau i fua fa'atatau o fua fa'atatau (fa'ata'ita'iga, fa'aputuina o le malulu ma le vevela po'o fa'alavelave) fa'atatau i fa'ata'ita'iga uma sa fa'aogaina i la'asaga mulimuli ane. O le vevela o itula e fa'atatau i fa'ailoga agroclimatic na fa'atusa mai aso ta'itasi e fa'aaoga ai le pusa chillR (Luedeling, 2019).
Laulau 1
TABLE 1. Lisi o faʻataʻitaʻiga o le tau o le lalolagi na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega.
I le fa'atusatusaina o fesuiaiga o le agroclimatic i le taimi nei ma le lumana'i, o nofoaga tonu o nofoaga o le tau sa fa'atusatusa i latou pito latalata mai le fa'asologa. O le maualuga, la'ititi, ma le mamao mamao mai nofoaga o le tau i latou pito sili ona latalata i le fa'asologa o le 3.87, 0.26, ma le 2.14 km. I tulaga uma (fa'aaliga o lo'o i ai nei ma le lumana'i), sa fa'atatauina se vaega fa'afeso'ota'i fa'ata'amilo i nofoaga o le tau (fa'atusa, e le sili atu i le 50 kilomita le mamao mai le nofoaga lata ane o le tau) na fa'atatauina i le fa'aogaina o le fua fa'atatau o le mamao.
i'uga
Fa'aputuina malūlū
E pei ona taʻua i luga, e lua faʻataʻitaʻiga na faʻaogaina e fuafua ai le faʻaputuina o le malulu, e taʻua, o Iuta (i iunite malulu) ma le Dynamic model (i vaega). I le fa'aaogaina o tau fa'atatau o le aofa'i o le malulu i totonu o le vaitau atoa mo nofoaga uma, na maua ai se fa'amaopoopo maualuga i le va o fa'asinomaga uma e lua (R2 = 0.95, Faʻaopoopo Ata 1). O le mea lea, o fa'ai'uga e tu'uina atu e fa'aaoga ai na'o le tasi o latou (vaega). Ata 2 o lo'o fa'aalia ai fa'ata'atiaga fa'amanino o vaega mālūlū i taimi eseese e iloiloina. I le tulaga o loʻo i ai nei, e mafai ona tatou vaʻaia o loʻo i ai le tele o nofoaga faʻafanua e maualuga le malulu (≥75 vaega), pei o le Vanu o Ebro, i matu o Extremadura, ma nisi o totonu o le Metitirani. Na'o le Metitirani ma le Vanu o Guadalquivir, e maua ai nofoaga mafanafana ma le malulu i lalo ifo o le 60 vaega (e o'o lava i lalo ifo o le 50 i nisi o nofoaga tu'ufua). O faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi o loʻo faʻaalia ai se faʻaitiitia manino o le malulu i nofoaga mafanafana, i matu o Extremadura ma nisi o totonu o le Metitirani. O le fa'aitiitia o le malulu i totonu o le Vanu o Ebro o le a gaosia i le itu i sasa'e o lena eria, ae o totonu o le a fa'aputuina le malulu tele o le taumalulu e o'o lava i tulaga e sili ona le mautonu (eg, 2055_RCP8.5). O a'afiaga o le vevela o le lalolagi i le fa'aitiitia o le malulu malulu e sili atu ona malosi ile fa'aaliga 2055_RCP8.5 e pei ona fa'amoemoeina. Lafoga Faʻaopoopo 1-4 fa'aalia le fa'aputuina o le maalili i totonu o le vaitaimi na iloiloina (1 Novema e o'o i le fa'ai'uga o Fepuari) i vaega mo nofoaga uma ma fa'ata'ita'iga i so'o se fa'aaliga o le lumana'i. O lo'o fa'aalia le tau aofa'i o fa'atinoga o fa'ata'ita'iga e sefulutasi, fa'apea fo'i ma le fa'aputuina o le malulu mo le vaitau 2000-2020 mo fa'atusatusaga.
Ata 2
Faʻaaliga 2. Faʻaputuina malulu i totonu o nofoaga autu o gaosiga o maʻa i Sepania mo le tulaga o loʻo i ai nei (e tusa ma le 2000-2020), lua taimi vaʻaia (2025-2045 ma le 2045-2065) ma lua faʻaaliga i le lumanaʻi (RCP4.5 ma RCP8.5).
Ina ia siaki pe o le a iai se aafiaga tutusa i luga o nofoaga o loʻo faʻamoemoeina le paʻu o le malulu, e faʻatatau i lo latou faʻaputuina o le malulu o loʻo i ai nei, na faia ai se faʻavasegaga o nofoaga o le tau e 270, vaevaeina i latou i tulaga faʻaputu faʻaputu i le faʻaaliga o loʻo i ai nei: faʻaputuga maualalo (< 60 vaega, 34 stations), fa'aputuga feololo (i le va o le 60 ma le 80 vaega, 121 stations), ma le fa'aputuga maualuga (sili atu i le 80 vaega, 115 stations). Ata 3 fa'aalia ai pusa pusa o vaega fa'aputuina i fa'aaliga ta'itasi mo ituaiga nofoaga e tolu. O le fa'aitiitia o le fa'aputuina o le malulu e pei ona fa'amoemoeina e tusa ai ma fa'aaliga ta'itasi. E tusa ai ma le eseesega i le va o tulaga o loʻo i ai nei ma le lumanaʻi, e foliga mai o ituaiga e tolu o nofoaga o loʻo faʻaalia ai le amio tutusa (o lona uiga o le pasene pasene e maualuga atu i nofoaga maualalo). Ae ui i lea, o le salalau o faʻamatalaga e matua ese lava. O vaega o lo'o fa'aputuina ai le mālūlū maalili e fa'aalia ai le ta'ape la'ititi (fa'atasi ai ma isi pito i le pito i lalo ole fa'asoa) nai lo vaega feololo, lea e maualuga atu le ta'ape ae leai ni fa'alavelave. O le au'ili'iliga o nei mea i fafo mo nofoaga e fa'aputu ai le malulu e fa'ailoa mai ai o le pito i fafo mo fa'ata'ita'iga uma e fa i le lumana'i e fetaui ma se nofoaga i totonu o le Metitirani (Játiva). Mo nofoaga e maualalo le malulu, o le pito i fafo i tulaga uma (e aofia ai le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei) e fetaui ma se nofoaga i le talafatai o le Metitirani (Almería). O le pito i fafo mo le pito maualuga o le tufatufaina atu i vaega maualalo o le malulu e fetaui ma nofoaga i totonu o le Metitirani (ie, Montesa, Callosa de Sarriá, ma Murcia) e ui lava e mafai ona avea ma mea taua talu ai o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le tele o le malulu i le lumanaʻi nai lo le taimi nei. fa'aaliga. E mafai ona mafua ona o le eseesega o le tau i le va o le nofoaga tonu o nofoaga o le tau ma lo latou pito sili ona vavalalata i le faʻasologa mo vaʻaiga i le lumanaʻi.
Ata 3
Faʻaaliga 3. Fa'ailoga pusa o fa'aputuga malulu i fa'aaliga uma mo le maualalo (<60 vaega), feololo (i le va o le 60 ma le 80 vaega), ma le maualuga (> 80 vaega) nofoaga fa'aputuina malulu, fa'atatau i le fa'aaliga o lo'o iai nei.
Fa'aputuina o le vevela
Sa fuafuaina le fa'aputuina o le vevela e fa'aaoga ai fa'ata'ita'iga se lua (fa'ata'ita'iga Richardson ma Anderson) e tutusa ma le fa'aputuina o le malulu. Na maua foi se fa'amaopoopo maualuga i le va o taunu'uga o fa'ata'ita'iga e lua (R2 = 0.998, Faʻaopoopo Ata 2). O le mea lea, o fa'ai'uga o lo'o tu'uina atu na'o taunu'uga o le fa'ata'ita'iga a Anderson. Ata 4 o lo'o fa'aalia ai fa'ata'ita'iga fa'apitoa ole GDH ile va'aiga taimi eseese. O faʻataʻitaʻiga uma e uiga i le GDH e foliga mai e fesoʻotaʻi faʻatasi ma a latou faʻataʻitaʻiga o le faʻaputuina o le malulu (Ata 2). O nofoaga e maualalo ai le malulu o lo'o iai le maualuga o le vevela ma le isi itu. A'o fa'aitiitia le fa'aputuina o le malulu i fa'ata'ita'iga i le lumana'i, o le fa'aputuina o le vevela e fa'aopoopo fa'atatau i vaega ta'itasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Pearson correlation coefficient i le va o le faʻaputuina o le malulu ma le faʻaputuina o le vevela mo le taimi nei ma le 2055_RCP8.5 faʻaaliga e 0.68 (p-taua <1e-15).
Ata 4
Faʻaaliga 4. Faʻaputuina o le vevela i nofoaga autu o gaosiga o maʻa i Sepania mo le tulaga o loʻo i ai nei (pe tusa o le 2000-2020), lua taimi vaʻaia (2025-2045 ma le 2045-2065) ma lua faʻaaliga i le lumanaʻi (RCP4.5 ma RCP8.5)
E pei o le faʻaputuina o le malulu, o aʻafiaga o le GDH e sili atu ona malosi i le 2055_RCP8.5 faʻaaliga e pei ona faʻamoemoeina. Lafoga Faʻaopoopo 5-8 fa'aalia le fa'aputuina o le vevela i le vaitaimi fuafuaina (1 Ianuari-8 Aperila) i le GDH mo nofoaga uma ma fa'ata'ita'iga i so'o se fa'ata'ita'iga. O lo'o fa'aalia le tau aofa'i o fa'atinoga o fa'ata'ita'iga e sefulutasi, fa'apea fo'i ma le fa'aputuina o le vevela mo le vaitau 2000-2020 mo fa'atusatusaga.
A'aisa ma le vevela e le masani ai
O le avanoa e tutupu ai le aisa e pei ona faamatalaina i luga o loʻo faʻaalia i Ata 5 fa'atusatusa vaiaso 2-10 mo le taimi nei ma 2035_RCP4.5 ma 2055_RCP8.5 fa'aaliga (na'o mea e ono tutupu ≥ 10%). I le tulaga o loʻo i ai nei, o le tele o faʻalavelave o le kiona na faʻamauina aemaise lava i vaega o le Vanu o Ebro ae faʻapea foi i matu o Extremadura ma totonu o le Metitirani. O fa'afitauli o le aisa e fa'aitiitia mai vaiaso 2 i le 10 e pei ona fa'amoemoeina, ae o nisi nofoaga fa'apitoa i le Vanu o Ebro o lo'o fa'aalia pea le tele o le aisa ile vaiaso 10. Ata 5 e sili ona fa'amoemoe (ie, 2035_RCP4.5) ma le le mautonu (ie, 2055_RCP8.5), i le tulaga o le maualuga o le vevela. O le avanoa o mea malulu e mou atu mai Extremadura ma faʻaitiitia i vaega uma, ae naʻo le faʻaitiitia o vaega o le Vanu o Ebro ma nisi o nofoaga tuʻufua i totonu o le Metitirani e faʻaalia ai le maualuga o le 10% e oʻo lava i le vaiaso 10. E pei o le tulaga o loʻo i ai nei, e faʻaitiitia le faʻalavelave mai le kiona. vaiaso 2 i le 10. O le mea e ofo ai, 2035_RCP4.5 ma 2055_RCP8.5 ata o loʻo faʻaalia ai ata tutusa e tusa ai ma le avanoa e tutupu ai le kiona, e faʻaalia ai o le Vanu o Ebro ma nisi o nofoaga i totonu o le Metitirani o le a oʻo i mea malulu i tulaga uma na iloiloina.
Ata 5
Faʻaaliga 5. Avanoa o mea na tutupu aisa i totonu o nofoaga autu o le gaosiga o maa i Sepania mo vaiaso 2 i le 10 mo le taimi nei, 2035_RCP4.5 ma 2055_RCP8.5 ata.
Talanoaga ma le Faaiuga
O lenei suʻesuʻega na taumafai e faʻavasegaina maʻa autu o loʻo gaosia eria o Sepania e faʻaaoga ai faʻamaumauga agroclimatic faʻasolopito (aemaise lava le vevela) mai le 270 tau o loʻo salalau solo i ia eria ma faʻatusatusa iʻuga i le lumanaʻi faʻataʻitaʻiga i le lua taimi ma vaaiga RCP. O vaega su'esu'e na filifilia e fa'atatau i le mea moni o fa'ai'uga i le taimi nei ma le lumana'i e faia e uiga i le fa'ato'againa o fua ma'a (fa'atusa, peach, apricot, plum, ma sweet cherry) o le a tele lava ina faia i totonu o nofoaga o lo'o gaosia nei, lea o le malamalama ma tekonolosi mo le fa'atupuina o nei fa'ato'aga ua fa'apipi'iina malosi. O lea la, o lenei su'esu'ega e le o taula'i atu i isi nofoaga i le lumana'i e mafai ona fa'ato'aina ai fualaau 'aina.
Ole fua fa'atatau ile fua ole tau, o le malulu ma le fa'aputuina o le vevela, ua fa'ailoa mai ai e fai lava si 'ese'ese vaega o lo'o iloiloina mai le va'aiga fa'ato'aga ma o suiga o le tau o le a iai se a'afiaga taua, aemaise lava i nofoaga e sili ona mafanafana e o'o lava i le tau feololo. O faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina e faʻatatau ai se tasi o ia mea (ie, Utah ma Dynamic mo le malulu ma Richardson ma Anderson mo le faʻaputuina o le vevela) o loʻo faʻaalia ai le maualuga o fesoʻotaʻiga e pei ona maua muamua e Ruiz et al. (2007, 2018).
O fa'aitiitiga taua o le malulu o lo'o fa'amoemoeina i vaega uma, lea e tutusa ma su'esu'ega muamua i nofoaga Metitirani (Benmoussa et al., 2018, 2020; Rodríguez et al., 2019; Delgado et al., 2021; Fraga ma Santos, 2021). O le faʻaitiitia o le malulu o le a tutusa i tulaga taua i vaega uma o suʻesuʻega, ae o mea sili ona mafanafana (e pei o le Metitirani ma le Vanu o Guadalquivir) e mafai ona sili atu ona aʻafia i tulaga o fua maʻa e talafeagai ona o lo latou tulaga o loʻo i ai nei ua faʻatapulaʻaina mo tele cultivars. I nofoaga malulu e pei o Ebro Valley ma Extremadura, o le paʻu o le malulu o le a le avea ma se faʻalavelave e faʻaauau ai le faʻaleleia, e ui lava i nisi o nofoaga malulu i Extremadura ma le Metitirani, o le a sili atu le malosi o le paʻu o le malulu nai lo isi nofoaga malulu. E tatau ona maitauina, e tusa ai ma Ata 3, o se pa'ū faʻafuaseʻi i le faʻaputuina o le malulu i le va o le taimi nei ma le lumanaʻi lata mai e matauina. Ole fa'ai'uga ole fa'asologa fa'aaoga, tusa lava pe lelei (∼5 km) e mafai ona avea ma mafua'aga o lenei fa'afitauli. O isi fa'apogai fa'apogai o fa'aletonu e ta'ita'i atu ai i le fa'ateleina o le eseesega i le va o le fa'atatauina ma le tau moni e mafai ona avea ma fa'aituau fa'ata'ita'iga GCM o lo'o totoe e le o fa'aitiitia atoa i le fa'agasologa o le fa'aitiitia, po'o le mea moni o lo'o matou fa'atusaina fa'atusatusaga o lo'o fa'atinoina ma le vevela o le itula (ie, o lo'o iai nei. fa'ata'ita'iga) ma fa'atatauga na fa'atinoina ma fa'atatauga fa'atatau o le vevela e maua mai i fa'ata'ita'iga i aso ta'itasi le maualuga ma le maualalo o le vevela (Linvill, 1990) mo fa'aaliga i le lumana'i. O pa'ū faʻafuaseʻi faʻapena i se taimi lata mai na matauina foi e Rodríguez et al., o le na valoia le faʻaitiitia o le 30 vaega malulu mo le vaitaimi 2021-2050 i nisi o nofoaga i Sepania (Rodríguez et al., 2019), lea e tutusa ma a tatou taunuuga. Benmoussa et al. (2020), Delgado et al. (2021), ma Fraga ma Santos (2021) na lipotia mai foi le pa'ū faʻafuaseʻi i le va o tala faʻasolopito ma le lumanaʻi i Tunisia, Potukale, ma Asturias (North Spain), i le faasologa. E pei o la matou mataupu, o nei suʻesuʻega na faʻaalia ai foi e leai se eseesega taua mo le faʻaputuina o le malulu e aliali mai i se taimi lata mai e tusa lava po o le a le RCP e iloiloina. E fa'afeagai ma le fa'aputuina o le malulu, o le a fa'atupula'ia le fa'aputuina o le vevela i fa'aaliga uma (aemaise i le 2055_RCP8.5 e pei ona fa'amoemoeina), ma o lona fa'atuputeleina e fa'afeagai ma le fa'aputuina o le malulu. Sa matauina foi lea e Fraga ma Santos (2021) mo Potukale.
O avanoa o le aisa ma le vevela e le masani ai i vaiaso e mafai ona matua afaina ai fua ma gaosiga (faʻataʻitaʻiga, tuai o le kiona poʻo mea vevela faʻafuaseʻi aʻo leʻi faʻamatuʻuina le endodormancy) sa fuafuaina foi. Mo le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, o mea malulu e sili atu ona masani i nofoaga malulu, e pei ona faʻamoemoeina. O fa'alavelave fa'afuase'i o le vevela i vaiaso fa'apitoa na fa'atumauina i le eria Metitirani i tausaga ua tuana'i ae e matua maualalo lava fa'alavelave. Fuafuaga i le lumana'i mo nei fesuiaiga o lo'o fa'aalia ai e tutupu le kiona i vaiaso e mafai ona a'afia ai fuala'au ma'a (Miranda et al., 2005; Julian et al., 2007) o le a fa'aitiitia a'o aga'i i luma le seneturi ma o le a fa'aitiitia so'o mo le RCP8.5, lea e tutusa ma su'esu'ega muamua (Leolini et al., 2018). Ae ui i lea, o nisi o vaega o le Vanu o Ebro ma nofoaga faʻapitoa i totonu o le Metitirani o le a feagai pea ma se numera tele o mea malulu i totonu o vaiaso faʻapitoa e oʻo lava i se faʻaaliga sili ona mafanafana (ie, 2055_RCP8.5, Ata 5). O le faʻamatalaga o se mea malulu i tulaga o le vevela ma le taimi faʻaalia e fesoʻotaʻi vavalalata ma le tulaga phenological o le cultivar incumbent (Miranda et al., 2005). Ona o le tele o ituaiga o fuala'au 'aina ma'a e mafai, mai le maualalo tele i le maualuga tele o le CR, ma le numera o nofoaga su'esu'e, mai le malulu i le mafanafana, o le fa'amautuina o fa'auigaga/nofoaga o le aisa e le mafai ona faia i lenei su'esu'ega ona o le tele o le voluma. faamatalaga e aafia ai. O nei ituaiga o suʻesuʻega e masani ona faʻatinoina i le faʻaaogaina o nai nofoaga ma / poʻo cultivars, pei o le tasi na faia e Lorite et al. (2020) mo almonds i Sepania, Fernandez et al. (2020) i Chile, o le na fuafuaina le la'ititi o le vevela i lalo ifo o le 0°C i le vaitau o le fuga o le tele o ituaiga o fuala'au 'aina e totōina i nofoaga ta'itasi e iva, po'o Parker et al. (2021) oe na manatu i le eseese o le vevela ma le tulaga o le phenological mo ituaiga e tolu (ie, almonds, avocados, ma moli) ae na faia foi se faʻamatalaga lautele o le eria e ala i le iloiloina o le tolu vevela (0, -2, ma le +2°C) ma le taimi faʻaalia. O la matou filifiliga o le −1°C ma le itiiti ifo ma le tolu itula sosoo e fa'amoemoe e fa'ailoa le fa'atupuina o mea na tutupu i le kiona nai lo le fa'afeso'ota'iina o le fa'aleagaina fa'apitoa i fa'ato'aga fa'apitoa, lea e fa'apea o se su'esu'ega ese. O lenei faauigaga na talia ina ua toe maua mai manatu o tagata atamamai. Ona o le tele o numera o faʻatoʻaga e tusa ai ma le CR ma HR ma le eseesega o pulega o le vevela i vaega na iloiloina i lenei suʻesuʻega, na matou filifilia ai na vaiaso (mai le 2 i le 10) lea e mafai ai uma (poʻo le tele) tuʻufaʻatasiga o faʻatoʻaga/nofoaga. ma'ale'ale i le fa'aleagaina o le kiona e tusa ai ma lo latou tulaga phenological. Mo fa'amoemoega fai fa'ai'uga, e tatau i tagata gaosi oloa ona filifili le fa'afanua e fetaui lelei ma o latou tulaga fa'apitoa (fa'atusa, fa'ato'aga/nofoaga) e fai ai le fa'ai'uga sili. I le tulaga lautele, o vaega mafanafana ma/po'o fuga vave o le a feso'ota'i ma vaiaso na muamua atu i le va'aiga va'aia, ae o vaega malulu ma/po'o fuga tuai o le a feso'ota'i ma vaiaso mulimuli ane i le va'aiga fuafuaina. O mea e le masani ai le vevela i le taumalulu e mafai ona faʻamalosia ai le vave faʻamalolo o le endodormancy, lea e afaina ai le gaosiga (Viti ma Monteleone, 1995; Rodrigo ma Herrero, 2002; Ladwig et al., 2019), o le a faʻateleina i totonu o Guadalquivir Valley, eria Metitirani i le talafatai, faʻapea foʻi i Extremadura ma nisi o eria o le Vanu o Ebro i le ogatotonu poʻo le faaiuga o Fepuari (Ata 6). O le fa'atatauina o lenei metric e masani lava e le o ta'ua i tusitusiga ae e mafai ona fa'aoso ai fa'afitauli taua o le gaosiga i nofoaga mafanafana e pei ona matauina i tausaga talu ai nei. Ma toe fai foi, o le setiina o le 25°C pe sili atu mo le itiiti ifo ma le tolu itula sosoo e faamatala ai sea mea na tupu na faaosofia e manatu o tagata atamamai. Fa'apena fo'i ma fa'alavelave e tutupu ai le kiona, na matou filifilia na vaiaso (mai le 49 i le 8) lea e mafai ai ona a'afia uma (po'o le tele) tu'ufa'atasiga o fa'ato'aga/nofoaga i nei mea e tutupu e tusa ai ma lo latou tulaga fa'aletino. I le tulaga lautele, o vaega mafanafana ma/po'o fuga vave o le a feso'ota'i ma vaiaso na muamua atu i le va'aiga va'aia, ae o vaega malulu ma/po'o fuga tuai o le a feso'ota'i ma vaiaso mulimuli ane i le va'aiga fuafuaina.
O fua fa'ato'aga o lo'o fuafuaina i lenei su'esu'ega e maua ai fa'amatalaga taua mo le au gaosi oloa e filifili ai fa'ato'aga sili ona talafeagai i so'o se mea e gaosia ai mai se vaaiga fetuutuunai. O fa'ato'aga ta'itasi e iai ona CRs e talepe ai le endodormancy (Campoy et al., 2011b; Fadon et al., 2020b). O le faʻaitiitia o le faʻaputuina o le malulu e pei ona faʻataʻitaʻiina i faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi e ono mafua ai ona le faʻataunuʻuina e faʻatoʻaga o loʻo ola nei a latou CR i nisi o vaega, aemaise o vaega o le Metitirani ma le Vanu o Guadalquivir, lea ua leva ona mafanafana. O lenei mea o le a aofia ai se faʻamalolo le atoatoa o le endodormancy lea e aʻafia ai fualaʻau i ni vaega autu se tolu, e pei o le pa'ū o fuga (ma leaga le fuga), tuai i le fuga ma le totogo, ma le leai o se tutusa i faiga uma e lua, lea e oʻo atu ai i faʻafitauli ogaoga (Legave et al., 1983; Erez, 2000; Atkinson et al., 2013). O nei mea uma e mafai ona maua mai ai tupe gau taua i tagata gaosi oloa. I lenei tulaga, o le malamalama e uiga i le CR mo faʻatoʻaga eseese e taua tele e ui o faʻamatalaga o loʻo maua i le taimi nei e tau le maua i laau aina maʻa (Fadon et al., 2020b), e aofia ai peach (Maulión et al., 2014), apricot (Ruiz et al., 2007), pulu (Ruiz et al., 2018), ma sieli suamalie (Alburquerque et al., 2008).
I nofoaga mafanafana e pei o le Metitirani ma le Vanu o Guadalquivir, lea o loʻo i lalo ifo o le 60 vaega o le malulu o loʻo i lalo ifo o le 30 vaega i le tulaga o loʻo i ai nei, o fualaʻau vave vave ma le CR i le va o le 60 ma le XNUMX vaega ua tupu. O le faʻataunuʻuina o le CR mo nei faʻatoʻaga e mafai ona lamatia i faʻataʻitaʻiga uma o le lumanaʻi (Ata 2). Ina ia mautinoa le fetaui lelei o ituaiga eseese / cultivars i nei eria, e ono manaʻomia se toe faʻaleleia, ma o nisi o faʻatoʻaga e tatau ona siitia i nofoaga tapuni (sone i totonu o le Metitirani poʻo le Extremadura i le tulaga o le Vanu o Guadalquivir) lea o le a fa'ataunu'uina ai le CR e o'o lava i fa'ata'ita'iga i le lumana'i, ma e fa'amoemoe e fa'aitiitia le lamatiaga o le aisa. I lenei tulaga, o le faʻaofiina poʻo le atinaʻeina o faʻatoʻaga e maualalo tele le CR ua avea ma faʻamoemoega taua e tatau ona mafaufauina i polokalame faʻatupuina o ituaiga / faʻaputuga o loʻo i ai nei, aemaise lava ina ia fetaui lelei mo nofoaga mafanafana e ono lamatia ai le faʻaogaina o faʻatoʻaga i le lumanaʻi. fa'aaliga. A leai, o le a le mafai e nei vaega ona faʻatumauina a latou galuega faʻaleleia ma le tamaoaiga e fesoʻotaʻi ma le gaosiga o fualaau maʻa. E ese mai i lea, e mafai foi ona fa'aogaina faiga eseese o fa'ato'aga ma ta'iala e fa'aitiitia ai le fa'atupuina o le malulu i ia vaega i totonu o le atunu'u. O le faʻaogaina o meaola faʻamalosi e talepe ai le endodormancy aʻo leʻi faʻataunuʻuina le CR poʻo le faʻaogaina o upega faʻapipiʻi i taimi eseese o le moe ua uma ona faʻamatalaina i nofoaga mafanafana mo le gaosiga o fualaau maʻa (Gilreath ma Buchanan, 1981; Erez, 1987; Costa et al., 2004; Campoy et al., 2010; Petri et al., 2014), e ui lava e tatau ona faia nisi suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga ina ia sili atu le aoga o nei metotia ma faʻalauteleina ai lo latou faʻaogaina. I se eseesega, i nofoaga sili ona malulu e gaosia e pei o le Vanu o Ebro, i matu o Extremadura, ma nisi o nofoaga i totonu o le Metitirani, e itiiti ni mea malulu e faʻamoemoeina, lea e mafai ona faʻatagaina muamua cultivars nai lo le taimi nei, lea o le a faʻalauteleina le numera o cultivars ola ma, o lea, o le ofo i le maketi ma taunuuga lelei tau tamaoaiga mo le eria. I le aotelega, i vaega uma o loʻo gaosia, e taua tele le mafaufau i faʻatoʻaga o loʻo tupu nei ma auʻiliʻili o loʻo i le pito o lo latou faʻataunuʻuina o le CR e suitulaga pe faʻanofo ai poʻo le faʻalauiloaina o faiga faʻatautaia o loʻo faʻamatalaina i luga e faʻamautinoa ai le fetuunaiga i suiga fou o le tau. fa'aaliga.
E tusa ai ma le faʻaputuina o le vevela, o faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi o loʻo vaʻai i se faʻaopoopoga o lenei fesuiaiga i vaega uma na iloiloina (Ata 4). I nofoaga mafanafana ma vaeluagalemu, o lenei fesuiaiga e le o se mea taua e pei o le faʻaputuina o le malulu ae e mafai ona i ai se aafiaga talafeagai i le phenology, faʻatupuina le alualu i luma i aso fuga ma faʻapupulaina ai le lamatiaga o manuʻa malulu (Mosedale et al., 2015; Unterberger et al., 2018; Ma et al., 2019). I le avea ai ma se vaega faaopoopo, o lenei fuga o le a aofia ai foi ma le fua muamua (Peñuelas ma Filella, 2001; Campoy et al., 2011b), lea e tatau ona amanaia e le au gaosi oloa e tuʻu lelei a latou oloa i luga o maketi. I se faʻatusatusaga, i nofoaga malulu, o le leai o se faʻaputuina o le vevela i le tulaga o loʻo i ai nei e mafai ona afaina ai le atinaʻeina o le phenological ma le tuputupu aʻe o fualaau aina (Fadon et al., 2020a). O nofoaga malulu i le taimi nei o le a fa'amanuiaina e le fa'atupuina o le fa'aputuina o le vevela mo fa'aaliga i le lumana'i. E pei ona faaalia i Ata 6, o mea faʻalavelave faʻafuaseʻi o le vevela o le a sili atu ona faʻateleina i faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi i aso e leʻi tuʻuina atu ai e le fualaʻau fualaʻau endodormancy, aemaise lava i nofoaga mafanafana e pei o le Guadalquivir Valley ma nofoaga Metitirani. O nei mea tutupu e mafai ona i ai se aafiaga sili ona leaga pe a ufiufi vaega o le CR (tusa ma le 60-70%), faʻaosofia ai se faʻamalolo le atoatoa e mafai ona aʻafia ai faʻafitauli o laʻau ma fuga, faʻatasi ai ma se aʻafiaga leaga i le seti o fualaau aina ma fua (Rodrigo ma Herrero, 2002; Campoy et al., 2011a).
Po'o le a lava le tulaga, o suiga i le malulu ma le vevela e leai se aafiaga masani i fuala'au uma ma o latou nofoaga talu ai o nisi o a'afiaga e mafai ona tupu e tusa ai ma le paleni o le malulu / vevela fa'aputuina i tulaga o le fa'amalolo o le endodormancy po'o le vavalo o aso fuga (Pope et al., 2014). E le gata i lea, o le faʻavasegaina o agroclimatic o nofoaga i se fua faʻapitonuʻu atonu e manaʻomia ai se faʻavasegaina faʻapitoa o faʻamaumauga ona o le feteʻenaʻi faʻafanua (Lorite et al., 2020) e fai ai fa'ai'uga sili e fa'atatau i fuala'au filifilia lelei. O fa'ai'uga o lo'o tu'uina atu i lenei su'esu'ega e mafai ona aoga e le gata mo le gaosiga o fuala'au ma'a ae fa'apea fo'i ma isi fua fa'atauva'a ma le taua tele i nofoaga o lo'o iai, fa'ata'ita'iga, vine i La Rioja (Ebro Valley) po'o isi. O i'uga nei e mafai ona avea ma fa'avae o faiga fa'ai'uga e fesoasoani ai i tagata gaosi oloa i le faia o fa'ai'uga sili ona lelei (fa'ata'ita'iga, filifiliga o fa'ato'aga, toe fa'anofo, ma le fa'atinoina o faiga tau fa'aitiitia) i le va'aiga ma le umi.
Faʻamatalaga Mauaina Faʻamatalaga
O uluaʻi sao na tuʻuina atu i le suʻesuʻega o loʻo aofia i totonu o le tusiga /Faaopoopoga mea, e mafai ona fa'asino atu nisi su'esu'ega i tusitala talafeagai.
Tusitala Tusitala
MC, JG-B, JG, ma DR na faia ma mamanuina le suʻesuʻega. MC na tu'uina atu fa'amatalaga fa'ato'aga mo le fa'aaliga o lo'o iai nei. Na faia e JAE fa'atusatusaga mo fa'aaliga i le lumana'i. JAE ma DR na tusia le vaega autu o tusitusiga. Na tu'uina atu e JE fa'amatalaga e uiga i vaega fa'atekonolosi fa'apitoa. Na fa'atautaia e JG le poloketi fou na fa'atupeina ai lenei su'esu'ega. O tusitala uma na toe iloiloina le pepa ma faʻamaonia le tuʻuina atu.
faatupeina
Fesoasoani tau tupe na tuʻuina atu e le Matagaluega o Faʻatoʻaga, Faigafaiva ma Meaʻai a Sepania e ala i le Poloketi Faʻafouina "Adaptation of maa fruit sector to climate change" (REF: MAPA-PNDR 20190020007385) ma e PRIMA, o se polokalame e lagolagoina i lalo o le H2020, le European Union's Framework polokalame mo suʻesuʻega ma faʻafouga ("AdaMedOr" poloketi; numera foaʻi PCI2020-112113 a le Matagaluega o Saienisi ma Faʻafouina Sipaniolo).
Feeseeseaiga o Tului
Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.
Tusitala a le tusitala
O tagi uma o loʻo faʻaalia i lenei tusiga e naʻo le tusitala ma e le o faʻatusalia a latou faʻalapotopotoga faʻapitoa, poʻo i latou a le lomitusi, faatonu ma le au suʻesuʻe. Soʻo se oloa e mafai ona iloiloina i lenei tusiga, poʻo se tagi e mafai ona faia e lona gaosiga, e le faʻamaonia pe faʻamaonia e le tagata lomitusi.
tautinoga
Matou te faʻafetai atu i sui uma o le Spanish Operative Group "Adaptation of stone fruit sector to climate change" (FECOAM, FECOAV, ANECOOP, Frutaria, Basol Fruits, Fundación Universidad-Empresa de la Región de Murcia, Fundación Cajamar) mo la latou sao taua i atinae o le poloketi. Matou te faʻafetai i le AEMET mo faʻamatalaga o loʻo maua i luga o lana upega tafaʻilagi (http://www.aemet.es/es/serviciosclimaticos/cambio_climat/datos_diarios).
Faaopoopoga mea
O le Faʻaopoopo Faʻaopoopo mo lenei tusiga e mafai ona maua i le initaneti i le: https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpls.2022.842628/full#supplementary-material
Faaopoopo Ata 1 | Fa'asa'oga i le va o vaega fa'aputu fa'aputu ma iunite malulu mo le fa'ata'ita'iga o lo'o iai nei i nofoaga uma o le tau.
Faaopoopo Ata 2 | Fa'atasiga i le va o GDH fa'aputuina fa'aputu mo fa'ata'ita'iga Anderson ma Richardson mo le fa'ata'ita'iga o lo'o iai nei i nofoaga uma o le tau.
mau faasino
Alburquerque, N., García-Montiel, F., Carrillo, A., and Burgos, L. (2008). Mana'oga mālūlū ma vevela o fuala'au cherry suamalie ma le va o le maualuga ma le avanoa e fa'amalieina ai mana'oga malulu. Si'osi'omaga. Exp. Bot. 64, 162–170. doi: 10.1016/j.envexbot.2008.01.003
Amblar-Francés, MP, Pastor-Saavedra, MA, Casado-Calle, MJ, Ramos-Calzado, P., ma Rodríguez-Camino, E. (2018). Ta'iala mo le fa'atupuina o suiga o le tau e fafaga ai le a'afiaga o tagata Sipaniolo. Adv. Sci. Re. 15, 217-230.
Anderson, JL, Richardson, EA, ma Kesner, CD (1986). Fa'amaoniaina o fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga o le vaega malulu ma fuga fuga mo le “Montmorency” sour cherry. Acta Hortic. 1986, 71–78. doi: 10.17660/ActaHortic.1986.184.7
Atkinson, CJ, Brennan, RM, ma Jones, HG (2013). Fa'aitiitia le malulu ma lona a'afiaga i fuala'au fa'ato'aga. Si'osi'omaga. Exp. Bot. 91, 48–62. doi: 10.1016/j.envexbot.2013.02.004
Benmoussa, H., Ben Mimoun, M., Ghrab, M., ma Luedeling, E. (2018). O suiga o le tau ua lamatia ai le ogatotonu o togalaau aina a Tunisia. Int. J. Biometeorol. 62, 2245–2255. doi: 10.1007/s00484-018-1628-x
Benmoussa, H., Luedeling, E., Ghrab, M., ma Ben Mimoun, M. (2020). O le malosi o le malulu o le taumalulu e a'afia ai fuala'au fuala'au Tunisia ma fa'ato'aga nati. A'e. Chan. 162, 1249–1267. doi: 10.1007/s10584-020-02774-7
Campoy, JA, Ruiz, D., Cook, N., Alderman, L., ma Egea, J. (2011a). O le maualuga o le vevela ma le taimi e fuga mai ai i le 'Palsteyn' malūlū malūlū. Tu'u atu i le malamalama atili i le fa'amalieina o mana'oga mālūlū ma le vevela. Sci. Hortic. 129, 649–655. doi: 10.1016/j.scienta.2011.05.008
Campoy, JA, Ruiz, D., ma Egea, J. (2011b). O le moe i totonu o fualaau aina suamalie i totonu o se siosiomaga mafanafana o le lalolagi: o se toe iloiloga. Sci. Hortic. 130, 357–372. doi: 10.1016/j.scienta.2011.07.011
Campoy, JA, Ruiz, D., ma Egea, J. (2010). Aafiaga ole paolo ma le thidiazuron+suau'u togafitiga ile male moe, fuga ma fuala'au fa'atutu ile apricot ile tau mafanafana-taumalulu. Sci. Hortic. 125, 203–210. doi: 10.1016/j.scienta.2010.03.029
Chmielewski, F.-M., Götz, K.-P., Weber, KC, ma Moryson, S. (2018). Suiga o le tau ma le tautotogo ua afaina ai sieli suamalie i Siamani. Int. J. Biometeorol. 62, 217–228. doi: 10.1007/s00484-017-1443-9
Chylek, P., Li, J., Dubey, MK, Wang, M., ma Lesins, G. (2011). Mata'ituina ma fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i ile 20 senituri Arctic le vevela fesuiaiga: Canadian earth system model CanESM2. Atmosa. Chem. Phys. Talanoaina. 11, 22893–22907. doi: 10.5194/acpd-11-22893-2011
Costa, C., Stassen, PJC, ma Mudzunga, J. (2004). O vaila'au e soli ai le malologa mo le pome ma'a ma'a a Aferika i Saute. Acta Hortic. 2004, 295–302. doi: 10.17660/ActaHortic.2004.636.35
Delgado, A., Dapena, E., Fernandez, E., ma Luedeling, E. (2021). Manaoga o le tau i le taimi e momoe ai i laʻau apu mai le itu i matu sisifo o Sepania - O le mafanafana o le lalolagi e ono lamatia ai le faʻatoʻaina o fualaʻau malulu. Eur. J. Agron. 130:126374. doi: 10.1016/j.eja.2021.126374
Delworth, TL, Broccoli, AJ, Rosati, A., Stouffer, RJ, Balaji, V., Beesley, JA, et al. (2006). GFDL's CM2 lalolagi fa'atasi fa'ata'ita'iga tau. vaega I: faʻatulagaina ma faʻataʻitaʻiga uiga. J. Clim. 19, 643–674. doi: 10.1175/JCLI3629.1
Dufresne, J.-L., Foujols, M.-A., Denvil, S., Caubel, A., Marti, O., Aumont, O., et al. (2013). Fuafuaga o suiga o le tau e faʻaaoga ai le IPSL-CM5 Earth System Model: mai le CMIP3 i le CMIP5. A'e. Dyn. 40, 2123–2165. doi: 10.1007/s00382-012-1636-1
Erez, A. (1987). Pulea fa'ama'i ole budbreak. HortScience 22, 1240-1243.
Erez, A. (2000). “Bud Dormancy; Fa'ailoga, Fa'afitauli ma Fofo i le Teropika ma Subtropics," i Fa'ato'aga Fua Fa'ato'aga i Tau mafanafana, ed. A. Erez (Dordrecht: Springer), 17–48. doi: 10.1007/978-94-017-3215-4_2
Fadón, E., Fernandez, E., Behn, H., ma Luedeling, E. (2020a). O se fa'avae fa'avae mo le moe i le taumalulu i la'au toulu. Agronomy 10:241. doi: 10.3390/agronomy10020241
Fadón, E., Herrera, S., Guerrero, BI, Guerra, ME, ma Rodrigo, J. (2020b). E mana'omia le mālūlū ma le vevela o la'au 'aina ma'a (Prunus sp.). Agronomy 10:409. doi: 10.3390/agronomy10030409
FAOSTAT (2019). Fa'amatalaga tau taumafa ma fa'ato'aga. Roma: FAO.
Fernandez, E., Whitney, C., Cuneo, IF, ma Luedeling, E. (2020). Fa'amoemoega o le fa'aitiitia o le malulu malulu mo le gaosiga o fualaau 'aina i Chile i le 21st seneturi. A'e. Chan. 159, 423–439. doi: 10.1007/s10584-019-02608-1
Fishman, S., Erez, A., ma Couvillon, GA (1987). Le fa'alagolago i le vevela o le malepelepe i totonu o la'au: su'esu'ega fa'a-matematika o se fa'ata'ita'iga lua-laasaga e aofia ai se suiga felagolagoma'i. J. Theor. Paiola. 124, 473–483. doi: 10.1016/S0022-5193(87)80221-7
Fraga, H., ma Santos, JA (2021). Su'esu'ega o suiga o le tau e a'afia ai le mālūlū ma le fa'amalosi mo le vaega autu o fualaau 'aina fou i Potukali. Luma. Totō Sci. 12:1263. doi: 10.3389/fpls.2021.689121
Gilreath, PR, ma Buchanan, DW (1981). Fuga fugala'au ma fuala'au fuga o le nectarine "Sungold" ma le "Sunlite" e a'afia i le fa'amama fa'asao e ala i le sausauina i luga ole ulu ile taimi malolo. J. Am. Soc. Hortic. Sci. 106, 321-324.
Giorgetta, MA, Jungclaus, J., Reick, CH, Legutke, S., Bader, J., Böttinger, M., et al. (2013). Suiga o le tau ma le kaponi mai le 1850 i le 2100 i fa'ata'ita'iga MPI-ESM mo le Laasaga 5 o Poloketi Fa'atusa Fa'atusa Fa'atasi. J. Adv. Fa'ata'ita'iga. Earth Syst. 5, 572–597. doi: 10.1002/jame.20038
Giorgi, F., ma Lionello, P. (2008). Fuafuaga o suiga o le tau mo le itulagi Metitirani. Glob. paneta. Chan. 63, 90–104. doi: 10.1016/j.gloplacha.2007.09.005
Guo, L., Dai, J., Wang, M., Xu, J., and Luedeling, E. (2015). Tali o le tautotogo phenology i laau sone malulu i le mafanafana o le tau: o se suʻesuʻega o le apricot fuga i Saina. Agric. Mo. Meteorol. 201, 1–7. doi: 10.1016/j.agrformet.2014.10.016
Guo, L., Wang, J., Li, M., Liu, L., Xu, J., Cheng, J., et al. (2019). Fa'asoa fa'asoa e fai ma fale su'esu'e fa'anatura e fa'ailoa ai tali o fuga o ituaiga i le mafanafana o le tau ma a'afiaga o le aisa. Agric. Mo. Meteorol. 268, 299–307. doi: 10.1016/j.agrformet.2019.01.038
Hatfield, JL, Sivakumar, MVK, ma Prueger, JH (eds) (2019). Agroclimatology: So'oga Fa'ato'aga i le Tau. 1st ed. Madison: American Society of Agronomi.
Hernanz, A., García-Valero, JA, Domínguez, M., Ramos-Calzado, P., Pastor-Saavedra, MA, ma Rodríguez-Camino, E. (2022a). Iloiloga o metotia faʻaitiitiga faʻafuainumera mo suʻesuʻega o suiga o le tau i luga o Sepania: tulaga o loʻo i ai nei ma faʻamatalaga atoatoa. Int. J. Climatol. 42, 762–776. doi: 10.1002/joc.7271
Hernanz, A., García-Valero, JA, Domínguez, M., ma Rodríguez-Camino, E. (2022b). Iloiloga o metotia fa'aitiitiga fa'afuainumera mo su'esu'ega o suiga o le tau i luga o Sepania: Tulaga i le lumana'i fa'atasi ai ma pseudo mea moni (fa'ata'ita'iga fa'aliliuina). Int. J. Climatol. 2022:7464. doi: 10.1002/joc.7464
IPCC (2021). Suiga o le Tau 2021: Fa'avae Saienisi Faaletino. Saofaga a le Vaega Galulue I i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le Fono a le Malo i Suiga o le Tau. Cambridge: Cambridge University Press.
Ji, D., Wang, L., Feng, J., Wu, Q., Cheng, H., Zhang, Q., et al. (2014). Fa'amatalaga ma iloiloga fa'avae o Beijing Normal University Earth System Model (BNU-ESM) version 1. Geosci. Fa'ata'ita'iga Dev. 7, 2039–2064. doi: 10.5194/gmd-7-2039-2014
Julian, C., Herrero, M., ma Rodrigo, J. (2007). E pa'u le fuga ma le aisa a'o le'i fuga mai le aperekoti (Prunus armeniaca L.). J. Appl. Bot. Food Qual. 81, 21-25.
Ladwig, LM, Chandler, JL, Guiden, PW, ma Henn, JJ (2019). O mea na tutupu i le taumalulu tele e mafua ai le vave momotu mo le tele o ituaiga laau. Ecosystem 10:e02542. doi: 10.1002/ecs2.2542
Legave, JM, Garcia, G., ma Marco, F. (1983). O nisi vaega fa'amatala o le fa'agasologa o fuga o fuga, po'o fugala'au laiti o lo'o matauina i luga o le la'au apricot i saute o Farani. Acta Hortic. 1983, 75–84. doi: 10.17660/ActaHortic.1983.121.6
Leolini, L., Moriondo, M., Fila, G., Costafreda-Aumedes, S., Ferrise, R., and Bindi, M. (2018). O le tautotogo o le aisa e a'afia ai le tufatufaina o vine i le lumana'i i Europa. Fa'ato'aga Fa'ato'aga Res. 222, 197–208. doi: 10.1016/j.fcr.2017.11.018
Linvill, DE (1990). Fuafuaina o itula malulu ma iunite malulu mai le maualuga ma le maualalo o le vevela mata'ituina i aso taitasi. HortScience 25, 14-16.
Lorite, IJ, Cabezas-Luque, JM, Arquero, O., Gabaldón-Leal, C., Santos, C., Rodríguez, A., et al. (2020). Le matafaioi a le phenology i le suiga o le tau aʻafiaga ma fetuutuunaiga taʻiala mo faʻatoʻaga laau: o se suʻesuʻega i luga o faʻatoʻaga almond i Europa i Saute. Agric. Mo. Meteorol. 294:108142. doi: 10.1016/j.agrformet.2020.108142
Luedeling, E. (2012). A'afiaga o le suiga o le tau ile malulu ile taumalulu mo fuala'au suamalie ma nati: o se toe iloiloga. Sci. Hortic. 144, 218–229. doi: 10.1016/j.scienta.2012.07.011
Luedeling, E. (2019). chillR: metotia fa'afuainumera mo su'esu'ega o le phenology i la'au fua lelei. R Package Version 0.70.21.
Luedeling, E., Girvetz, EH, Semenov, MA, ma Brown, PH (2011). O suiga o le tau e a'afia ai le malulu o le tau malulu mo fualaau aina ma laau nati. PLoS se tasi 6: e20155. doi: 10.1371 / journal.pone.0020155
Luedeling, E., Schiffers, K., Fohrmann, T., ma Urbach, C. (2021). PhenoFlex – ose fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasia e va'ai ai le tautotogo i totonu o la'au 'aina fua. Agric. Mo. Meteorol. 307:108491. doi: 10.1016/j.agrformet.2021.108491
Ma, Q., Huang, J.-G., Hänninen, H., and Berninger, F. (2019). Tulaga eseese i le tulaga lamatia o le tautotogo aisa faaleagaina laau i Europa i le mafanafana talu ai nei. Glob. Chan. Paiola. 25, 351–360. doi: 10.1111/gcb.14479
Mahmood, A., Hu, Y., Tanny, J., ma Asante, EA (2018). Aafiaga o le paolo ma faʻamaʻi iniseti puipui i luga o le microclimate ma le gaosiga: o se toe iloiloga o le alualu i luma lata mai. Sci. Hortic. 241, 241–251. doi: 10.1016/j.scienta.2018.06.078
Maulión, E., Valentini, GH, Kovalevski, L., Prunello, M., Monti, LL, Daorden, ME, et al. (2014). Fa'atusatusaga o metotia mo le fa'atusatusaina o le malulu ma le vevela mana'omia o nectarine ma peach genotypes mo le fuga. Sci. Hortic. 177, 112–117. doi: 10.1016/j.scienta.2014.07.042
MedECC (2020). Suiga o le Tau ma le Siosiomaga i le Metitirani Basin – Tulaga i le taimi nei ma tulaga lamatia mo le Lipoti Iloiloga Muamua a le Metitirani i le Lumanai. Marseille: MedECC. doi: 10.5281/zenodo.4768833
Miranda, C., Santesteban, LG, ma Royo, JB (2005). Fesuia'iga i le va o le malulu o le aisa ma le maualuga o manu'a mo nisi ituaiga o prunus ua totoina. HortScience 40, 357–361. doi: 10.21273/HORTSCI.40.2.357
Miranda, C., Urrestarazu, J., ma Santesteban, LG (2021). fruclimadapt: Ose R package mo su'esu'ega fetuutuuna'i o le tau o fuala'au 'aina lelei. komepiuta. Electron. Agric. 180:105879. doi: 10.1016/j.compag.2020.105879
Mosedale, JR, Wilson, RJ, ma Maclean, IMD (2015). Suiga o le tau ma le afaina o fua o le tau: suiga i le malulu ma le fuga vine. PLoS se tasi 10: e0141218. doi: 10.1371 / journal.pone.0141218
Olesen, JE, ma Bindi, M. (2002). O taunuuga o suiga o le tau mo le gaosiga o faatoaga a Europa, faaaogaina o eleele ma faiga faavae. Eur. J. Agron. 16, 239–262. doi: 10.1016/S1161-0301(02)00004-7
Parker, L., Pathak, T., ma Ostoja, S. (2021). O suiga o le tau e fa'aitiitia ai le kiona mo fa'ato'aga fa'ato'aga Kalefonia e maualuga lona tau. Sci. Si'osi'omaga atoa. 762:143971. doi: 10.1016/j.scitotenv.2020.143971
Peñuelas, J., ma Filella, I. (2001). Tali i se lalolagi vevela. saienisi 294, 793â € "795. doi: 10.1126 / science.1066860
Petri, JL, Leite, GB, Couto, M., Gabardo, GC, ma Haverroth, FJ (2014). Fa'aosoina o vaila'au o le budbreak: mea fou a le tupulaga e sui ai le hydrogen cyanamide. Acta Hortic. 2014, 159–166. doi: 10.17660/ActaHortic.2014.1042.19
Pope, KS, Da Silva, D., Brown, PH, ma DeJong, TM (2014). O se faiga fa'avae fa'aola e fa'ata'ita'iina ai le tautotogo i totonu o la'au to'a lelei. Agric. Mo. Meteorol. 198, 15–23. doi: 10.1016/j.agrformet.2014.07.009
Richardson, EA, Seeley, SD, ma Walker, DR (1974). O se faʻataʻitaʻiga mo le faʻatusatusaina o le maeʻa o le malologa mo laau peach "Redhaven" ma "Elberta". HortScience 9, 331-332.
Rodrigo, J., ma Herrero, M. (2002). O a'afiaga o le vevela a'o le'i fuga mai i le tuputupu a'e o fuga ma fuala'au 'aina i le apricot. Sci. Hortic. 92, 125–135. doi: 10.1016/S0304-4238(01)00289-8
Rodríguez, A., Pérez-López, D., Centeno, A., ma Ruiz-Ramos, M. (2021). Fa'aola o ituaiga laau 'aina lelei i Sepania i lalo o suiga o le tau e tusa ai ma le fa'aputuina o le malulu. Agric. Syst. 186:102961. faia: 10.1016/j.agsy.2020.102961
Rodríguez, A., Pérez-López, D., Sánchez, E., Centeno, A., Gómara, I., Dosio, A., et al. (2019). Fa'aputuga malulu i laau aina i Sepania i lalo o suiga o le tau. Nat. Fa'alavelave Fa'alelalolagi Syst. Sci. 19, 1087–1103. doi: 10.5194/nhess-19-1087-2019
Ruiz, D., Campoy, JA, ma Egea, J. (2007). Mana'omia le malulu ma le vevela o fa'ato'aga apricot mo le fuga. Si'osi'omaga. Exp. Bot. 61, 254–263. doi: 10.1016/j.envexbot.2007.06.008
CrossRef Full Text | Scholar Google
Ruiz, D., Egea, J., Salazar, JA, ma Campoy, JA (2018). Mana'omia le malulu ma le vevela o fugala'au fugala'au Iapani mo le fuga. Sci. Hortic. 242, 164–169. doi: 10.1016/j.scienta.2018.07.014
Scoccimarro, E., Gualdi, S., Bellucci, A., Sanna, A., Fogli, PG, Manzini, E., et al. (2011). O a'afiaga o afa o le teropika i felauaiga o le vevela i le sami i se fa'ata'ita'iga fa'atasi fa'atasi fa'alaua'itele. J. Clim. 24, 4368–4384. doi: 10.1175/2011JCLI4104.1
Semenov, MA, ma Stratonovitch, P. (2010). Fa'aaogāina o fa'ata'ita'iga tele fa'ata'ita'iga mai fa'ata'ita'iga o le tau o le lalolagi mo su'esu'ega o a'afiaga o le tau. A'e. Re. 41, 1–14. doi: 10.3354/cr00836
UNE 500540 (2004). Feso'ota'iga o nofoaga o le tau otometi: Ta'iala mo le fa'amaoniaina o fa'amaumauga o le tau mai feso'ota'iga a le nofoaga. Madrid: AENOR
Unterberger, C., Brunner, L., Nabernegg, S., Steininger, KW, Steiner, AK, Stabentheiner, E., et al. (2018). O le tautotogo e lamatia ai le gaosiga o apu i lalo o se tau mafanafana. PLoS se tasi 13: e0200201. doi: 10.1371 / journal.pone.0200201
van Vuuren, DP, Edmonds, J., Kainuma, M., Riahi, K., Thomson, A., Hibbard, K., et al. (2011). O le fa'atonuga o auala fa'atonu: o se va'aiga lautele. A'e. Chan. 109:5. doi: 10.1007/s10584-011-0148-z
Viti, R., ma Monteleone, P. (1995). O le maualuga o le vevela o aʻafiaga i luga o le i ai o faʻalavelave fuga o fugalaʻau i ituaiga apricot e lua e faʻaalia i fua eseese. Acta Hortic. 1995, 283–290. doi: 10.17660/ActaHortic.1995.384.43
Volodin, EM, Dianskii, NA, ma Gusev, AV (2010). Fa'ata'ita'iina o le tau i aso nei ma le fa'ata'ita'iga fa'atasi o le INMCM4.0 o ta'amilosaga lautele o le ea ma le sami. Izv. Atmosp. Vasa. Phys. 46, 414–431. doi: 10.1134/S000143381004002X
Wallach, D., Martre, P., Liu, B., Asseng, S., Ewert, F., Thorburn, PJ, et al. (2018). Multimodel ensembles faʻaleleia vaʻaiga o faʻatoʻaga-siʻosiʻomaga-pulega fegalegaleaiga. Glob. Chan. Paiola. 24, 5072–5083. doi: 10.1111/gcb.14411
Watanabe, S., Hajima, T., Sudo, K., Nagashima, T., Takemura, T., Okajima, H., et al. (2011). MIROC-ESM 2010: faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga ma taunuʻuga autu o suʻega CMIP5-20c3m. Geosci. Fa'ata'ita'iga Dev. 4, 845–872. doi: 10.5194/gmd-4-845-2011
Wu, T., Pese, L., Li, W., Wang, Z., Zhang, H., Xin, X., et al. (2014). Ose vaaiga lautele ole BCC faiga fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ma fa'aoga mo su'esu'ega o suiga ole tau. J. Meteorol. Re. 28, 34–56. doi: 10.1007/s13351-014-3041-7
Yukimoto, S., Adachi, Y., Hosaka, M., Sakami, T., Yoshimura, H., Hirabara, M., et al. (2012). O se fa'ata'ita'iga fou o le tau i le lalolagi atoa o le inisitituti su'esu'ega va'ai: MRI-CGCM3 - Fa'amatalaga Fa'ata'ita'iga ma Fa'atinoga Fa'avae. J. Meteorol. Soc. Jpn. Ser II 90, 23–64. doi: 10.2151/jmsj.2012-A02
uputatala: Prunus, fualaau ma'a, fetuutuuna'i, fa'aputuina o le malulu, phenology, lamatiaga o le aisa, filifiliga fa'a'ese'ese, fua fa'ato'aga.
Fuaiupu: Egea JA, Caro M, García-Brunton J, Gambín J, Egea J ma Ruiz D (2022) Agroclimatic Metrics mo Nofoaga Autu o Fualaau Ma'a i Sepania i le taimi nei ma le Lumanai Fa'aaliga Suiga o le Tau: Aafiaga Mai se Va'aiga Fetuuna'i. Luma. Totō Sci. 13:842628. doi: 10.3389/fpls.2022.842628
Maua: 23 Tesema 2021; Talia: 02 Me 2022;
Lomia: 08 Iuni 2022.
Faatonutonu e:Hisayo Yamane, Iunivesite o Kyoto, Iapani
Toe iloiloina e:Liang Guo, Northwest A&F Iunivesite, Saina
Kirti Rajagopalan, Washington State University, Iunaite Setete
Pule Tau Fatuga © 2022 Egea, Caro, García-Brunton, Gambín, Egea ma Ruiz. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons (CC BY). E faʻatagaina le faʻaaogaina, tufatufaina poʻo le toe gaosia i isi fonotaga, pe a tuʻuina atu le tusitala muamua ma le pule o le puletaofia ma o le uluaʻi lomiga i totonu o lenei api o talaaga o loʻo taʻua, e tusa ai ma aʻoaʻoga faʻapitoa taliaina. Leai se faʻaaogaina, tufatufa poʻo le toe gaosia e faʻatagaina lea e le tausisia nei tuutuuga.
* Tusitusi: Jose A. Egea, jaegea@cebas.csic.es; David Ruiz, druiz@cebas.csic.es
O se punavai: https://www.frontiersin.org