Iunivesite o Arisona saienitisi laau ma le polofesa emeritus Merle Jensen fa'aigoaina le fa'ato'aga fa'atonutonuina o le si'osi'omaga o le "fanau mai o se suiga fa'ato'aga."
O se tali lauiloa i le manaoga o tagata faatau i aso nei mo fualaau faisua fou, soifua maloloina, totoina i totonu o le atunuu, o le manatu o le gaosiga o fualaʻau greenhouse ua faʻalauteleina ma o lea ua maua ai se sao toetoe $ 12 piliona i le gaosiga o meaʻai.
“I le luasefululima tausaga talu ai, na pau lava tagata na fia talanoa mai ia te au e uiga i le totoina o greenhouses o le au faifaatoaga mariuana, ae ua suia uma nei,” o le tala lea a Jensen.
I le mavae ai o le tele o tausaga i le pisinisi ua amatalia, sa ia fai mai, “O nisi taimi ou te lagona ai le pei o se faifeautalai o togalaau aina.”
I le amataga o le 1965, na manatu Jensen o se manatu lelei le taumafai e tuʻu le ea ma le vevela i totonu o 150-futu le umi o ufiufi laina ma faʻaopopo vai ma faʻamaʻi e ala i le mea na ia taʻua muamua o le "fai fau," lea ua tatou iloa i aso nei o le faʻasusu vai.
O lo'o fa'aliliuina e le au faifa'ato'aga tetele vaega o latou fa'ato'aga i si'osi'omaga fa'atonutonu, ma o fa'ato'aga laiti o lo'o fa'afetauia tekinolosi fale tioata. E oʻo lava i le au fai togalaau i tuafale o loʻo faʻatulagaina ni gaioiga laiti e puipuia ai faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻaititia le tau o le faʻafefeteina, faʻaogaina le susulu o le la ma tausia se taʻaloga i le tausaga atoa e mafai ona aloese ai mai le malulu, e tusa ai ma Jensen.
E le o se manatu fou. O le mea'ai muamua o le si'osi'omaga puipuia e talitonuina o kukama i fafo atu o le vaitau na totoina "i lalo o le maa manino" mo le Emeperoa Roma o Tiberius. Na totoina e tagata Aikupito ma Papelonia ni meaʻai i togalaau vai pe a ma le 3,000 tausaga ua mavae, e pei ona taʻua i faamaumauga o talafaasolopito.
E oo atu i le ogatotonu o le 1900, sa tumau pea le le suia o faiga masani o faatoaga: eli se pu, toto se fatu, vai ma fafaga, filifili vao e le o manaomia, ona selesele lea o le fua ma fiafia ai. Fa'atopetope le aga'i atu i le au faifa'ato'aga fale'ele'ele po'o le fa'ato'aga i aso nei, o lo'o ola nei i totonu o moega palapala po'o hydroponically.
“O lo’o fa’atupuina la’au i se vaifofo o le vai ma le fetilaisa, fa’atasi pe leai fo’i le fa’aogaina o se mea faufau e pei o le oneone po’o le peat moss po’o le popo,” o le tala lea a Jensen. “O le filifiliga e fa'anofo ai fa'ato'aga i totonu ma fa'aola (pulea fa'ato'aga i le si'osi'omaga) e manino lava. E i ai le matou pule i vaega uma o le gaioiga, ma e mafai ona maua fua o le 10 i le 20 taimi sili atu i le sikuea sikuea. Ua matou talepeina le pa leo i le totoina o fualaau faisua i totonu o greenhouses.”
Ona o tamato e fiafia i le la, o Arizona o se nofoaga lelei e totoina ai.
“E tusa ma le 500 eka i le taimi nei o loʻo i lalo o faʻatoʻaga greenhouse i Arizona, ma o le gaosiga o tamato i lalo o tioata i le matou setete ua faʻatupulaia i le $ 2.2 piliona maketi," o le tala lea a Gene Giacomelli, faatonu o le Nofoaga Fa'ato'aga Fa'ato'aga Pulea a le Iunivesite o Arizona. Ole fale ole CEAC e mafai ona gaosia ile hydroponically pe tusa ma le 1,200 tamato, pepa po'o kukama i totonu o lona 5,000-plus futu faatafafa o fale vevela fa'alili-fa'ainu.
“O galu amber o saito e le o alu i totonu o se greenhouse i se taimi lata mai, ae o le puleaina o le siosiomaga o se maketi faʻapipiʻi faʻavavevave mo mea faʻapitoa e pei o ituaiga uma o tamato, pepa, kukama, letus, microgreens ma strawberries,” o le tala lea a Giacomelli. “O le vaega o lo’o fa’atupula’ia e pei ona tatou talanoa ai o le faifa’ato’aga la’ititi lea, o le kuata eka (10,000 futu faatafafa), pe na’o le afe fo’i futu faatafafa, e fia ola i le tausaga atoa.
"O loʻo i ai pea le lumanaʻi mo faʻatoʻaga masani," o le tala lea a Giacomelli. "O le faʻamoemoe o le faitau selau afe o eka o faʻatoʻaga greenhouse e sui ai le faʻatoʻaga tatala e le talafeagai, ae o loʻo faʻatautaia le faʻatupulaia o greenhouses o loʻo galue i nofoaga e pei o le Pole i Saute i Antarctica, ma atonu, i se aso, e oʻo lava i luga o le masina poʻo Mars. . Afai e foliga mai e le talafeagai lena mea, ia manatua o le gaosiga o le fanua ma le tuputupu ae i lalo o tioata e tutusa i le faʻatinoga, aua o mea autu o manaʻoga mo le tuputupu aʻe o loʻo tumau pea mo faiga uma e gaosia ai laau.
O Jensen sa avea ma failauga ta'ita'i i le semina faaletausaga, "Fa'ato'aga Si'osi'omaga Pulea mo Fa'ato'aga o Mea'ai i totonu o Fa'ato'aga Fa'aleaganu'u i Nu'u ma Fa'ato'aga e le o Tulaga Fa'aleaganu'u." Sa ia talanoaina le auala e mafai ai ona manuia le totoina o fualaʻau hydroponic i lalo o le ufiufi, ma na ia taʻua o le manatu o le faʻatoʻaga o greenhouses o loʻo vaʻavaʻai totoʻa ona o le faʻateleina o faʻafitauli o le tau.
“E to’atele a tatou tagata e mana’omia ona fafaga, ma o lo’o fa’atauina atu e le au faifa’ato’aga palapala o latou fanua mo le fa’a taulaga, ma o fale o lo’o fausia i luga o nisi o fanua fa’ato’aga sili ona lelei,” o lana tala lea. “E tatau ona tatou faʻaogaina se faiga e sili atu le atamai e totō ai le tele o meaʻai ile sikuea sikuea, faʻalava pe faʻasaga, ma vine e 12 futu i luga ole ea.
“Filifili le itu e te manaʻo e agaʻi i ai ae e te leʻi alu i le faigamalaga,” o le tala lea a Jensen, ma fautuaina se fausaga amata amata 20 i le 30 futu le lautele ma le 50 i le 100 futu le umi.
Greenhouses, pe tuto'atasi pe tolu-itu fa'alagolago (fa'apipi'i i se fausaga o lo'o iai), e le o mai ma ni tusi fa'atonu, o lea e tatau ai ona e faia muamua au meaaoga, o lana tala lea.
O le fa'atūlagaina o le gaosiga o mea'ai, ose fa'atupula'ia pisinisi, ona o fanua mo fa'ato'aga ua tau le maua ma taugata, ona o le lamala ma le suiga o le tau e suia ai tulaga masani o le gaosiga o le fanua, a'o fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le utiuti o tagata faigaluega ma ua fa'atupula'ia le mana'oga mo mea'ai fa'apitonu'u ma gafataulimaina. Pe i le tulaga o se togalaau tatala, faʻatoʻaga faʻatoʻaga i luga o taualuga poʻo siʻosiʻomaga puipuia e pei o greenhouses tunnel maualuga ma / poʻo hydroponics ma faʻatoʻaga i luga, o le a faia se sao o faʻatoʻaga i le taulaga i le lumanaʻi atinaʻe o le gaosiga o laau, e tusa ai ma Jensen.
— Lee Allen, VGN tusitala