Ona o suiga o le tau o loʻo faʻamoemoe e oʻo atu ai i le tele o taimi o lamala, o loʻo faʻateleina le au suʻesuʻe e faia ni suʻesuʻega e mafai ona fesoasoani i laʻau e faʻafetaui i vai faʻaumiumi.
O tagata suʻesuʻe mai le Boyce Thompson Institute ma le Iunivesite o Cornell ua maeʻa le suʻesuʻega muamua e maua ai se ata atoatoa o suiga o le faʻaaliga o kene i le tali atu i le mamafa o le vai i totonu o se fualaau aina - o le tamato, Solanum lycopersicum - e iloa ai kenera e mafai ona fesoasoani i le au faifaatoʻaga e atiina ae fualaau aina e mafai ona taulimaina. tulaga lamala.
Lolomiina i le lomiga o Tesema o Tomai Faʻapitoa, o le galuega na taʻitaʻia e le au suʻesuʻe a Carmen Catalá, o se polofesa lagolago i le BTI ma se Senior Research Associate i le School of Integrative Plant Science (SIPS) i Cornell. O tagata suʻesuʻe galulue faatasi e aofia ai Jocelyn Rose, o se polofesa i le SIPS, ma BTI polofesa Jim Giovannoni, Zhangjun Fei ma Lukas Mueller, o loʻo avea foi ma polofesa lagolago i le SIPS.
"Na matou faailoaina le tele o kenera o loʻo aʻafia i le faʻafitauli o le vai i le fua tamato," o le tala lea a Catalá. “Ua mafai nei ona tatou amata filifilia ni kenera e mafai ona fesoasoani i le au faifaatoʻaga e atiaʻe fualaau aina e mafai ona fetuutuunai i tulaga o lamala, ae le gata i tamato ae faapea foi vine, apu, ma fua aano i le lautele. O se fa'aoga umi lena o nei fa'amaumauga.
Sa va'ava'ai le au su'esu'e ile fa'aaliga o le kenera i lau tamato ma totoga fua e ono (pericarp, placenta, septum, columella, jelly ma fatu) i taimi eseese e lua (tupu ma fua fua) ma i lalo ole fa tulaga fa'avevesi vai (leai, malu, vavalo ma malosi).
Na maua e le au suʻesuʻe o auga o okeni fua taʻitasi na suia i auala tulaga ese i le aluga o taimi.
"E itiiti ifo i le 1% o kenera faʻaalia na aʻafia i le mamafa o le vai na faʻasoa i totonu o fualaʻau uma e ono, ma sili atu i le 50% o kenera na aʻafia e patino i se mea e tasi," o le tala lea a Catala.
E ese mai i aʻafiaga leaga o lamala, lea e mafua ai faʻafitauli o le tino ma le gau o fualaʻau, o loʻo i ai ni aʻafiaga lelei e fesoʻotaʻi ma lamala-a itiiti ifo ma le lamala vaivai.
Mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e le au suʻesuʻe o le mamafa o le vai e faʻateleina ai le aofaʻi o le lycopene i fualaau aina matua. Lycopene ose antioxidant lea ua faʻamauina faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina. O fuala'au fa'asaina i le vai e maualuga atu fo'i le maualuga ole biosynthesis ole masoa, lea e mafai ona maua mai ai tamato suamalie.
Na maua foi e le au suʻesuʻe e mafai ona latou "aʻoaʻoina" tamato ina ia sili atu ona tetee atu i lamala vai i le lumanaʻi.
"Ina ua matou luluina fatu mai laau toto ua togafitia, na matou iloa ai o fatu mai tamato mamafa na faʻaalia le faʻaleleia atili o le toe faʻaleleia mai le mamafa o le vai pe a faʻatusatusa i fatu mai tamato pulea," o le tala lea a Philippe Nicolas, o se saienitisi postdoctoral i Catalá's lab ma le tusitala muamua i luga o le pepa.
Fai mai Nicolas na latou faailoaina nisi o kenera o loʻo faʻaalia e ala i le mamafa o le vai i fatu matutua, lea e mafai ona faia ni matafaioi taua i le tuʻuina atu o le faʻapalepale o le vai i le isi augatupulaga o laʻau.
O le suʻesuʻega sa luʻitau i ni nai auala ona o le au suʻesuʻe sa vaʻavaʻai i fualaau aina. Ole tele ole su'esu'ega ole tali atu ole la'au ile lāmala e su'esu'e ai a'a ma lau ole fatu ona e fai si faigofie ona su'esu'eina.
“E fai lava si faigofie ona fa'amamafa fuala'au, ae afai e te fa'amamafa tele la'au ona le fuga ma fua mai," o le tala lea a Catalá. "E le gata i lea, a e manaʻo e suʻesuʻe fualaau aina, e tatau ona e totoina laau matutua, e manaʻomia ai le tele o le taimi, potu ma le aofaʻi o punaoa."