1. E taua tele polokalame ile ag. E fa'aogaina e le au faifa'ato'aga tekinolosi feavea'i mo le tele o mea, e aofia ai le fa'atūina o vai ma isi mea faigaluega i luga pe tape, fa'amautu le aofa'i o manu fa'alafua mai le su'esu'eina o fanua, fa'ailoaina o manu, siaki fa'amaumauga o fanua, toe iloilo ituaiga o eleele, fa'amautinoa le totōina po'o le gaosiga ma le fa'amautu o fa'agaioiga fa'atosina. . O nei polokalama e masani ona fesoʻotaʻi tuusaʻo i komepiuta, e mafai ai e faifaatoʻaga ona tausia se faʻamaumauga atoatoa o mea uma e tutupu i luga o le faʻatoʻaga ma faia ni faʻatusatusaga taua mo se taimi umi.
2. O fa'amaumauga tetele o lo'o fesoasoani i fa'ato'aga. O loʻo aoina faʻamaumauga i itu uma o le gaosiga, ma o suʻesuʻega faʻamaumauga tetele e mafai ona faʻaleleia atili a tatou filifiliga ma faʻateleina le gaosiga. Mulimuli ane, o lenei auala tele faʻamaumauga e mafai ona aumaia faʻaitulagi ma e oʻo lava i le lalolagi faʻaleleia atili i le gaosiga o meaʻai, faʻasaoina o punaʻoa ma le tausiga o le siosiomaga.
3. Drones ma satelite o le a fesoasoani i le puleaina o fanua faʻatoʻaga aʻo tatou agai i luma. Ole tele ole maketi fa'apisinisi mo drones ole a fa'ato'aga. Drones e taugofie ma e mafai ona faʻateleina le gaosiga ma tau-lelei i faʻatoʻaga aʻo latou vaʻavaʻai fanua, faʻailoa vaega o popolega, puʻeina ata ma fesoasoani i le aoina o faʻamaumauga. O lo'o iai fo'i fa'ata'ita'iga satelite ma fa'atekonolosi va'ai mamao, e mafai ai e le au faifa'ato'aga ona iloa ma aoina fa'amaumauga e fa'atatau i fesili ma atugaluga i fanua a'o le'i va'aia e mata o le tagata le fa'afitauli.
4. O meaola fa'a-genetically modified ma cis-genetics o le a faʻalauteleina le tomai o le au faʻatoʻaga e fausia ai ituaiga faʻatoʻaga mo le gaosiga ma le pulega faʻapitoa. Ua uma ona tatou vaʻaia le faʻavavevaveina o le faʻaogaina o kenera i le atinaʻeina o ituaiga o laʻau ma uiga fou mai isi laʻau (GMOs), poʻo le i ai o laʻau e iai uiga e faʻaleleia ma / pe faʻagogo e fesoasoani i nisi o vaega o le tuputupu ae ma le gaosiga o le laau. Ua tatou i ai nei i luga o le faitotoa o se tekinolosi fou-cis-genetics, lea e naʻo le kenera mea o le fale talimalo e faʻaaogaina e fatu ai uiga manaʻomia. E ui lava o loʻo fesiligia pea e le toʻatele le sao o nei tekinolosi, e itiiti se masalosalo o le a latou faia se sao aʻo feagai le faʻatoʻaga ma luitau i le lumanaʻi.
5. RNAi tekinolosi o le a ave ai le puleaina o manu faalafua i le isi tulaga. O lo'o tatou aga'i atu i tekinolosi fa'aolaola atoatoa e fa'aogaina ai le RNA (ribonucleic acid) e tape ai enzymes fa'apitoa i fa'ama'i fa'ama'i ma fa'afilemu kenera e mana'omia mo le fa'agasologa o le olaga o fa'ama'i. O lenei RNAi (ribonucleic acid interference) tekinolosi o le a na'o fa'ama'i fa'amasani e fa'atatau tonu ma e leai se a'afiaga i isi meaola-ose auala fou ma saogalemu mo le isi augatupulaga o le fa'afoeina o meaola faalafua.
O Deana Knuteson ma Mimi Broeske o lo'o iai i le polokalame a le CALS Nutrient and Pest Management Program. Jeffrey Wyman ose polofesa fa'amalo ma le Matagaluega o Entomology.
- Deana Knuteson, Jeffrey Wyman ma Mimi Broeske, Iunivesite o Wisconsin-Madison
Punavai: Iunivesite o Wisconsin eCALS