O le lāmala ma le tau o loʻo faʻaalia i le tala o le tupe lata mai a le setete, ma polokalame e faʻatatau i le fesoasoani i le au faifaatoaga ma faifaatoaga i le faʻaleleia o tupe.
O se polokalame e tali atu i le tau e $15 piliona e aofia ai le $1.1 piliona e lagolago ai le poloketi “Climate Smart Agriculture” mo le lua tausaga.
"O le aafiaga moni ma le manuia i o tatou tagata mai le $1.1 piliona o le a fesoʻotaʻi ma le ag diesel engine replacement program," o le tala lea a Robert Spiegel, o le California Farm Bureau o loʻo fautua i faiga faʻavae. “Ose tupe fa'afaigaluega tele i le isi lua tausaga e tusa ma le $360 miliona."
O le polokalame o lo'o fa'atupe ai Fa'ato'aga Suiga Fuafuaga mo le Fa'aitiitia o Emission, po'o FARMER.
"FARMER ma isi faʻamalosiaga e sui ai taʻavale e matua taua tele ia matou gaioiga," o le tala lea a Spiegel. “O nei tekonolosi e sili atu ona mama, sili atu ona lelei mo a tatou galuega faʻatoʻaga ma o le a faʻaleleia ai foi le lelei o le ea. O le fa'amoemoe o le fesoasoani lea i faifa'ato'aga ma faifa'ato'aga e sui ta'avale tuai ma isi masini e fa'aaogaina ai le tiso i fa'ata'ita'iga fou e fa'atatau i tulafono fa'aonaponei fou."
O le faateteleina o le lamala na mafua ai foi ona faʻaalu e le Fono Faitulafono le $5.2 piliona i le tolu tausaga mo le faʻatupeina o galuega faʻafuaseʻi fesoasoani mo lamala e faʻamautu ma faʻalautele ai le suavai ma tupe mo le faʻatinoina o le 2014 Sustainable Groundwater Management Act.
Na faatusa e Wade Crowfoot, le failautusi o le Ofisa o Punaoa Faalenatura Kalefonia, le lamala o loo i ai nei i le lamala lea na matutu ai le setete i le 1976 ma le 1977. Na ia matauina le faaitiitia o aia tatau o vai na amata i le tautotogo i tafatafa o le Vaitafe o Rusia.
"O le taimi nei o faʻatanoa sili ona tele i le matou setete o loʻo faʻatautaia e le feterale ma le setete o galuega, o loʻo avea moni ma ivi o tatou vai, o loʻo feagai ma le faʻaletonu tele," o le tala lea a Crowfoot i se fonotaga i luga o le initaneti i le vaiaso talu ai. “E matua saogalemu lava le faapea atu o vaega uma o le setete o le a iai ni faafitauli tetele pe a iai se isi, lona tolu matutu malulu sosoo.”
O Karen Ross, le failautusi o le California Department of Food and Agriculture, na ia faamamafaina ni polokalame se lua a lana matagaluega: o le State Water Efficiency and Enhancement Program, poo le SWEEP, ma le Healthy Soils.
I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, o faʻatoʻaga "ua faia se faʻaleleia tele i lo latou faʻaogaina o le vai ma le faʻaogaina lelei o le vai," o le tala lea a Ross. "Ua matou faʻaititia le aofaʻi o le vai faʻaaoga i le 14%, ae o loʻo matou tuʻuina atu i se faʻatoʻaga sili atu ona lelei i le mataua, o lea ua matou faʻateleina ai le matou gaosiga i le 38%."
O le tala o le tupe o loʻo fuafua e faʻaalu le $100 miliona-afa o lenei tausaga ma le afa i le tausaga fou-e faʻamalosia ai le SWEEP, o lana tala lea.
O le polokalame Healthy Soils e tatau ona maua le $165 miliona i le lua tausaga. Fai mai Ross, e mafai e le Healthy Soils ona fesoasoani e aveese le kaponi, fau mea oona ma faaleleia atili ai le gafatia o le suavai o le eleele.
"E tatau ona tatou amata mafaufau pe faʻafefea ona tatou maua le susu o loʻo maua i laʻau i aʻa e mafai ai ona sao mai lamala," o le tala lea a Ross.
Na taua foi e Spiegel le $60 miliona o le paketi mo le toe faaleleia o le tamaoaiga ma le alualu i luma o galuega, e aofia ai fesoasoani faʻapitoa mo le aufaifaʻatoʻaga vaivai o loʻo taumafai e amata.
"O matou o faifaatoaga matutua ma fai lafumanu," o le tala lea a Spiegel. "Ina ia maua le avanoa e faʻateleina ai le faʻateleina atonu o le au faifaatoaga fou ma amata i la tatou pisinisi e aumaia ai foi ma malamalama fou, auala fou e fai ai mea ma tekinolosi fou."
E ono maua se fesoasoani a le au fai lafumanu laiti, faʻafetai i le pili a le Farm Bureau na sainia i le faaiuga o le masina talu ai.
O le Tulafono Tau Faaofi a le Fono 888, o lo o tauaveina e le faipule o Marc Levine, D-Greenbrae, ua faatagaina ai se tuusaunoaga mai asiasiga o fasi manu mo se tagata e faafoeina fasimatega feaveai o lo o taulimaina le fasiga ma le faagasologa mo se tagata e ana lafumanu. E le mafai ona toe fa’atau atu le aano o manufasi-e mana’omia ai le fa’aaogaina o se nofoaga o lo’o i ai se tagata asiasi a le US Department of Agriculture-ae e mafai e lē e ana ona ‘aina pe avatu i uo ma aiga.
"O lenei mea e mafai ai ona sili atu le fesoʻotaʻiga i le va o tagata faʻatau ma tamaʻi lafumanu e aunoa ma le faʻalavelaveina i se fale fasi manu," o le tala lea a Katie Little, o le California Farm Bureau o loʻo galue i mataupu tau lafumanu. Na ia faaopoopo mai o kamupani laiti "e mananao e faaaoga lenei masini e feiloai ai ma a latou tagata faatau laiti, tuuina atu aano o manufasi i o latou tuaoi ma maua le tele o lena faatoaga-i-vai e mafai ona maua i lo latou nuu."
Ua leiloa e Kalefonia le toeitiiti atoa le afa o lona gafatia e suʻesuʻeina e le feterale i le afa seneturi talu ai, e tusa ai ma se lipoti lata mai mai le Food Systems Lab i le Iunivesite o Kalefonia, Davis. E feagai ma le tele o lu'itau a le au faifa'ato'aga laiti ma le tele. E tusa ai ma le lipoti, latou te aofia ai le leai o se avanoa e fasi ai, faʻatapulaʻaina le gafatia i fale tipi-ma-afi ma le faʻaogaina o auala maketi e faigata ai mo le au gaosi laiti ona tumau i pisinisi.
Fai mai le tele o la'au e tusi i masina a'o lumana'i ma e mana'omia le la'ititi o le lafu manu po'o le lapopo'a—o se numera e le mafai e le au gaosi laiti ona ausia.
O le tulafono taufaaofi na galue aʻo leʻi sosolo le faʻamaʻi COVID-19 i le lalolagi i le amataga o le 2020. O le faʻamaʻi na faʻaopoopoina se lagona faanatinati, fai mai Little, ona o faʻamaʻi i laʻau teu aano o manufaʻatau na faʻalavelaveina ai sapalai.
I le manumalo mo tagata e ana galuega fa'ato'aga, Newsom veto AB 616, lea semanu e mafai ai e iuni o lo'o saili e fa'atulaga falefaigaluega o fa'ato'aga e faia ai se palota "check card" e ala i le aoina ma le toe fa'afo'i atu o pepa palota. O lea aiaiga o le a mafai ai ona aveese le faiga palota faalilolilo i lalo o le faamalumaluga a le Komiti Faafoe a le Aufaigaluega o Tagata Faifaatoaga.
Na finau le au tete’e i le tulafono taufaaofi, e ono tula’i mai ai le fa’amalosi ma le fa’amata’u o tagata faigaluega e sainia ma toe fa’afo’i pepa palota. Na faia e le Farm Bureau se faʻasalalauga i le Capitol i le amataga o Setema e faʻamalosia ai le Newsom e veto le pili, lea na ia faia ia Setema 22.
"O lenei pili o loʻo i ai le tele o faʻalavelave ma mataupu faʻavae e fesoʻotaʻi ma le aoina ma le toe iloiloina o kata palota," o le tala lea a Newsom i lana veto feʻau, ma faʻaopoopo mai o suiga i tulafono tau faʻatoʻaga-tagata faigaluega a Kalefonia e tatau ona "faʻaeteete" e puipuia ai aia tatau a tagata faigaluega e faʻatulagaina ma fefa'ataua'iga.
- Kevin Hecteman, California Farm Bureau Federation