O le polokalame a le National Artificial Intelligence Research Institutes na tuʻuina atu le lima tausaga, $20 miliona faʻameaalofa e suʻesuʻe ai faʻavae AI sini ma faʻaogaina fou o AI e atiaʻe ai se faʻataʻitaʻiga tutoʻatasi "faatoaga o le lumanaʻi," faʻamoemoeina se lalolagi e taugofie ai AI-driven systems. mafai ai e faifaato'aga ma faifa'ato'aga ona ausia ni fa'aleleia tele i fua ma tupe maua ma le la'ititi po'o le lelei o le siosiomaga.
O le poloketi, AI Institute for Future Agricultural Resilience, Management and Sustainability (AIFARMS) o loʻo lagolagoina e le US Department of Agriculture's National Institute of Food and Agriculture (NIFA) ma le National Science Foundation (NSF). O le Inisetiute o le a totonugalemu i le Iunivesite o Ilinoi i Urbana-Champaign (UIUC) ma o le 40-sui 'au o le a galulue e faʻalauteleina suʻesuʻega faʻavae AI ile vaʻaiga komepiuta, aʻoaʻoga masini, faʻaogaina mea vaivai ma le faʻaogaina o le tagata-robot fegalegaleaiga e foia ai faʻatoʻaga tetele. lu'itau e aofia ai le utiuti o tagata faigaluega, ia fa'aleleia atili le lelei ma le soifua manuia i fa'ato'aga manu, fa'aleleia le fa'aleleia o le si'osi'omaga o fa'ato'aga, ma fa'afetaui le mana'oga e puipui le soifua maloloina o le eleele.
Todd Mockler, PhD, sui ma Geraldine ma Robert Virgil Tulaga Tagata Su'esu'e i le Danforth Center o le a ta'ita'ia se vaega su'esu'e e fa'aogaina auala AI e fa'apipi'i mai ai fa'ata'ita'iga o la'au, mai fa'amaumauga fa'amaumauga ina ia fa'avavevave le fa'aleleia atili o fuala'au, fa'atasi ai ma le taula'i i le fa'aleleia o le nitrogen ma lelei le fa'aogaina o le vai i fa'ato'aga tetele e pei o sana ma soya.
“O fa'ato'aga fa'ato'aga ma lafumanu o ni faiga lavelave tele lea e fafaga ai le faitau piliona o tagata e ui lava i le tau fa'atapula'aina o tau ma fa'alavelave masani mai le tau ma isi lu'itau mai fafo. Ou te fiafia e avea ma se vaega o le au faigaluega mataʻina i aʻoaʻoga eseese e amata mai i le atamai faʻapitoa i robotics e totō ai le biology. o le tala lea a Mockler. "O le AIFARMS institute ua sauni e foia luitau taua o loʻo feagai ma faʻatoʻaga a le lalolagi aʻo faʻaleleia atili le maufetuunaʻi o fualaʻau ma le faʻaauauina o faiga faʻatoʻaga ma lafumanu."
O le AIFARMS Institute o loʻo taʻitaʻia e Vikram Adve, PhD, tagata suʻesuʻe autu ma Donald B. Gillies Polofesa o Saienisi komepiuta i le Iunivesite o Ilinoi ' Grainger Kolisi o Inisinia, O le inisitituti e tuʻufaʻatasia le poto suʻesuʻe loloto ma le malosi o aʻoaʻoga ma polokalame aapa atu i faʻatoʻaga numera e faʻatupuina ai le tele o tagata faigaluega ma tomai AI, oʻo atu i nuʻu i tua ma isi tagata e le o maua, ma ia fausia se fale kilia i le lalolagi atoa e faʻaleleia ai le galulue faʻatasi o tagata lautele i suʻesuʻega faʻatoʻaga faʻatautaia AI. . O lo'o fa'aalia fo'i e le AIFARMS se fa'ailoga fou fa'akomepiuta Fa'asaienisi + Fa'ato'aga e a'oa'oina ai le isi augatupulaga o saienitisi i su'esu'ega fa'ato'aga e fa'atautaia e AI.
“Ua ou fiafia ma faamaulalo e taitaia le Inisetiute AIFARMS. O Ilinoi ma a matou paaga faʻalapotopotoga o taʻitaʻi o le lalolagi i vaega o faʻataienisi komepiuta, atamai faʻapitoa, ma suʻesuʻega faʻatoʻaga, ma o nei malosiaga o loʻo atagia mai i le lautele ma le loloto o le au AIFARMS, "o le tala lea a Adve. "E ala i le faʻamalosia o fegalegaleaiga vavalalata i le va o nei tagata suʻesuʻe, ma e ala i le faʻatupulaia ma le faʻalauteleina o se aufaigaluega tomai i faʻatoʻaga faʻatekonolosi, ua matou maua ai se avanoa fiafia e fesoasoani ai i nisi o luʻitau sili ona faigata o loʻo feagai ma faʻatoʻaga a le lalolagi i aso nei."
I le faaopoopo atu i le UIUC ma le Donald Danforth Plant Science Center, o le vaega o le poloketi e aofia ai saienitisi mai le Iunivesite o Chicago, Michigan State University, Tuskegee University, le USDA Agricultural Research Service, ma Argonne National Laboratory.
"O lenei tupe faʻaalu a le Feterale i le isi augatupulaga o faʻatoʻaga ua faʻaalia ai lo matou tautinoga i le faʻamautu o mea fou faʻatoʻaga a Amerika i luga o le taʻimua o le saienisi o le lalolagi," o le tala lea a le Sui Faʻatonu USDA-NIFA Parag Chitnis. "O nei nofoaga autu o loʻo taulaʻi i le lumanaʻi o le a faʻaogaina auala fou mai tulimanu uma o le saienisi e aofia ai le saienisi mole, inisinia ma robotics e saili fofo mo le anoanoai o luʻitau o loʻo feagai ma faʻatoʻaga, mai le faʻaleleia o fualaʻau ma le soifua manuia o manu i le le lava o tagata faigaluega ma le saogalemu o faʻatoʻaga."
O le NAIRI o se taumafaiga soofaatasi i le va o le National Science Foundation (NSF) ma le US Department of Agriculture's National Institute of Food and Agriculture na faia e tali atu i le White House's 2019 faʻafouga i le Fuafuaga Fuafuaga Fuafuaga Fuafuaga Fuafuaga a le Atunu'u Fa'amatalaga Fa'amatalaga Fa'amatalaga, lea e faʻamoemoe e tuʻuina atu le lagolago mo suʻesuʻega AI e taulaʻi i le aʻafiaga ma le faʻaleleia o sosaiete.
FA'AALIGA AUTU SU'ESU'EGA
- Fa'ato'aga Tutoatasi
- Fa'ata'ita'iina o Leipa mo lafumanu
- Malosi o le Siosiomaga
- Soifua Maloloina o le eleele
Faʻavaeina i le 1998, le Donald Danforth Plant Science Center ose inisitituti su'esu'e e leai ni tupe mama ma se misiona e fa'aleleia le tulaga o le tagata e ala i le saienisi o la'au. O su'esu'ega, a'oa'oga ma a'oa'oga e fa'amoemoe e iai se a'afiaga i le feso'ota'iga o le saogalemu o mea'ai ma le si'osi'omaga, ma fa'atulaga le itulagi o St. Louis e avea ma nofoaga tutotonu mo le fa'asaienisi o la'au. O galuega a le Nofoaga Tutotonu o loʻo faʻatupeina e ala i tupe faʻatauvaʻa mai le tele o punaoa, e aofia ai le National Institutes of Health, US Department of Energy, National Science Foundation, ma le Bill & Melinda Gates Foundation. Mulimuli ia i matou i luga ole Twitter ile @DanforthCenter.