O le US Department of Agriculture ua tuuina atu le a lima tausaga, $10 miliona fesoasoani i North Carolina State University ma le USDA-Agricultural Research Service e taʻitaʻia se taumafaiga suʻesuʻe i le atunuʻu atoa e faʻaleleia le faʻaauauina o faʻatoʻaga, aʻo foʻia le luʻitau tele o le lalolagi i le fafagaina o le faitau aofaʻi o le lalolagi, e ala i le faʻaogaina o fualaʻau.
"Faatasi ai ma lenei fesoasoani, o le a matou fausia ai le matou fesoʻotaʻiga o loʻo i ai nei o tagata suʻesuʻe e faʻatautaia suʻesuʻega tuʻufaʻatasia e suʻesuʻe ai auala uma e ufiufi ai fualaʻau e mafai ai ona faʻaleleia le eleele ma tupe maua o faʻatoʻaga tupe ma faʻaliliuina lena malamalama fou i meafaigaluega e lagolago ai filifiliga, poʻo polokalama, mo faifaatoʻaga,” o le tala lea a Chris Reberg-Horton, o se polofesa i le Crop and Soil Science ma le taʻitaʻi-taʻitaʻi o le vaega suʻesuʻe. “I le mea mulimuli, matou te mananaʻo e faʻateleina le gaosiga o meaʻai, faʻaitiitia le aʻafiaga o le siosiomaga o faʻatoʻaga ma fesoasoani i le au faifaʻatoʻaga e faʻafetaui i suiga o le tau."
O le fesoasoani fou a le Fa'ato'aga ma Su'esu'ega Mea'ai Faiga Fa'ato'aga gafataulimaina O le a su'esu'e e le polokalame le a'afiaga o iniseti, vao, le fa'aogaina o le vai, fua o le eleele ma i'u ai i fua o fa'ato'aga tetele e pei o sana, cotton ma soya. O le poloketi o loʻo taʻitaʻia e Steven Mirsky, o se agro-ecologist ma le USDA-Agricultural Research Service.
O fuala'au fa'ato'aga o la'au ia o lo'o toto e puipui ai le palapala mai 'ele'ele a'o fa'aleleia atili ai fo'i le fa'aogaina o mea'ai ma fa'aitiitia ai fa'ama'i. Ufiufi fa'ato'aga e masani ona totō i fafo o le vaitau e aofia ai le rye, clover, pi taumalulu ma radishes.
Ole feso'ota'iga su'esu'e o lo'o iai ma lautele, ta'ua Sa'o Fa'ato'aga gafataulimaina, o le a faʻalauteleina ina ia mafai ai ona aoina le tele o ituaiga faʻamatalaga mai le tele o nofoaga, faʻatasi ai ma ituaiga eleele eseese ma tau eseese, o le tala lea a Reberg-Horton, o ia foi o se fesoasoani fesoasoani o le Nofoaga mo Fa'ato'aga Si'osi'omaga.
O le 'au va'ava'ai e aofia ai tagata tomai fa'ato'aga, tagata fa'ata'ita'i komepiuta ma saienitisi fa'aagafesootai mai fa'alapotopotoga e 36, o le a latou su'esu'eina fesili e amata mai i le fa'afefea ona a'afia ai fuala'au fa'ato'aga le tete'e atu i le vaila'au e fa'afefea ona a'afia le maualuga o le nitrogen i le eleele i le lauusiusi o fuala'au i vaega eseese o le fanua.
O le a faʻaogaina e le 'au faʻatekonolosi faʻapitoa, e pei o le aoina o faʻamaumauga tutoʻatasi, faʻamaumauga faʻamaumauga faʻavae ao ma le aʻoaʻoina o masini e faʻavave ai le latou sailiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, Edgar Lobaton, o se polofesa lagolago i le NC State's Department of Electrical and Computer Engineering, o le a faʻaaogaina lona tomai i le aʻoaʻoina o masini ma le faʻaogaina o faailoilo e faʻavasega ai faʻamaumauga na aoina ma atiaʻe algorithms e vaʻai ai le faʻapalepale o le lamala ma le faʻaleleia o fualaʻau. O isi faiaoga o le CALS, e aofia ai Ramon Leon ma Alex Woodley, o le a latou suʻesuʻeina pe faʻafefea ona faʻaogaina e fualaʻau faʻatoʻaga le nitrogen i le palapala ma aʻafia ai le maualuga o vao.https://www.youtube.com/embed/m7S_VEhOFjE?feature=oembed&enablejsapi=1&origin=https%3A% 2F%2Fcals.ncsu.edu
I le faʻaopoopoga i le faʻalauteleina o le malamalama faʻasaienisi i mea lavelave o loʻo siomia ai le aoga o fualaʻau faʻatoʻaga, o le a faʻalauteleina e le 'au lena malamalama i polokalama e fesoasoani ai i faifaatoʻaga i a latou faiga faʻaiʻuga, o le tala lea a Reberg-Horton. O fuala'au fa'ato'aga e le o se fofo e tasi e fetaui ma mea uma, o lana fa'aopoopo mai lea. Fa'alagolago ile ituaiga eleele ile lotoifale, tau ma fa'ama'i fa'ama'i tele, e mafai e le app ona fautuaina fa'ato'aga fa'ato'aga eseese ma filifiliga eseese tau pulega.
O le a fa'atupuina fo'i e le 'au a'oa'oga mo le fa'alauteleina o a'oa'oga ma a'oa'oga i potuaoga e fa'alautele ai le fa'asalalauina o le malamalama latou te mauaina.
O le sini o le fesoasoani o le faʻateleina lea o le faʻaaogaina o fualaʻau faʻatoʻaga ma suia faʻatoʻaga i se faiga e sili atu ona fetuutuunai ma gafataulimaina. I se suʻesuʻega muamua, na iloa ai e le 'au o faʻatoʻaga na faʻateleina le maufetuunaʻi i se auala e leʻi mafaufauina. I le faaopoopo atu i le faaitiitia o le tafe - lea e faateleina ai le tele o le susu o loʻo taofiofia e le fanua ma faʻaitiitia ai le aofaʻi o meaʻai e alu i vaitafe i lalo - e ufiufi ai fua, aemaise lava polo aʻa, na mafai ai e le au faifaatoʻaga ona toto muamua i taimi o vaipuna e le masani ai. , o lana tala lea. Fa'afeagai e ala i le fa'aitiitia o tafega, e mafai fo'i ona fa'ateleina fuala'au fa'ato'aga le lamala o fuala'au fa'ato'aga i le tele o tulaga.
O loʻo faʻamoemoe foi Reberg-Horton e faʻatuina se fesoʻotaʻiga suʻesuʻe tele o le a ola umi i tua atu o le lima tausaga fesoasoani ma fesoasoani e fausia se aganuu o le galulue faʻatasi i suʻesuʻega faʻatoʻaga.
"I aso nei o loʻo faia e le au faifaʻatoʻaga taʻitoʻatasi filifiliga e pei o le totoina o fualaʻau faʻatoʻaga, o a ituaiga e toto ma le taimi e tape ai," o le tala lea a Reberg-Horton. "E ala i le aoina mai o faʻamaumauga i luga o la matou fesoʻotaʻiga tele e uiga i faʻaiuga latou te faia ma pe faʻafefea ona aʻafia ai tupe maua fua, e mafai ona matou aʻoaʻoina vave faʻatasi."
Chris Reberg-Horton, taumatau, Girish Chowdhary, Ranveer Chandra, ma Steven Mirsky, agavale, su'esu'e se robot e aoina fa'amaumauga tuto'atasi. O Reberg-Horton ma Mirsky o loʻo taʻitaʻia faatasi le $10M mai le US Department of Agriculture e suia ai faʻatoaga. Ata: North Carolina State University