A'o fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i fa'ama'i e fa'aleagaina ai le tele o fa'ato'aga, ae e filifili fo'i pe a filifilia a latou nofoaga. E masani lava ona faʻaalia e le gaʻo taʻitasi se vaega faʻapitoa, ae o le faʻaogaina o lenei faʻapitoa e leʻi malamalama lelei.
Ua iloa nei ma fa'avasega e le au su'esu'e a le Iunivesite o Kyoto ni polotini e fa e ta'ua o effectors e nafa ma le taofiofia o le puipuiga o la'au talimalo mai fa'ama'i. O le pepa "Filifiliga faʻapipiʻiina o faʻamaʻi faʻaleagaina e fesoʻotaʻi ma le faʻapitoa o tagata talimalo i se faʻamaʻi laau faʻamaʻi" na faʻaalia ia Mati 20, 2023 i le Fomaʻi fou.
Phytopathogens o la'au siama fa'ama'i lea e fa'alilolilo ai nei mea fa'aletonu. O le iʻuga, o le gaʻo leaga e masani ona faʻaalia le tulaga faʻapitoa faʻapitoa pe a afaina ai laau, ma mafua ai le sili atu i le 70% o faama'i laau.
E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o le fa polotini a'afiaga igoa EPC1 i le EPC4 i Colletotrichum orbiculare-se phytopathogenic fungus-faʻavae faʻapitoa i luga o se kukama talimalo.
"O mea e fa aʻafiaga e matua ese lava le faʻasologa o amino acid, faʻaalia e latou te galulue tutoatasi, ae e manaʻomia le faʻaauau pea o le suʻesuʻeina o galuega a mea faʻapitoa e maua ai se ata manino," o le tala lea a le tusitala taʻitaʻi Yoshitaka Takano o le KyotoU's Graduate School of Agriculture.
Sa faaaoga e le au a Takano su'esu'ega fa'atino- fa'alavelave fa'alavelave fa'atatau-i kenera e pei o se mea e fa'aa'e ai, lea e fa'aalia maualuga i vaega e ono o le fa'ama'i tui.
“Faatoa matou tatalaina se pu e malamalama ai pe faʻafefea ona faʻaogaina e faʻamaʻi afu phytopathogenic le tulaga faʻapitoa. O lo tatou malamalama tuputupu aʻe e mafai ona oʻo atu ai i tekinolosi fou e puipuia ai fualaʻau."