O le a suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe a le Iunivesite o Uosigitone le silia ma le 20 tausaga o faʻataʻitaʻiga e iloa ai pe faʻateleina le faiga faʻatoʻaga o faʻatoʻaga lua i le setete.
I le faʻaaogaina o le $ 100,000 fesoasoani mai le NASA Jet Propulsion Lab's Western Water Applications Office, o le a faʻaaogaina e saienitisi a le Washington State University (WSU) le aʻoaʻoina o masini e suʻesuʻe ai ata satelite i se taumafaiga e iloa pe o suiga o le tau ma le umi o le vaitau o le tuputupu aʻe e mafai ai e le au faifaatoʻaga ona totoina ni fua se lua. i le vaitau e tasi i le fanua lava e tasi.
O le polokalame a le NASA's Landsat e pu'eina ma teu ai ata o le lalolagi i aso uma e 16. Mo lenei fesoasoani fou, o Michael Brady, mai le WSU's School of Economic Sciences, ma Kirti Rajagopalan, Department of Biological Systems Engineering, o le a faʻaogaina ata o Uosigitone tutotonu ma sasaʻe e suʻe ai faʻailoga o le siʻitia o fua faʻalua. O Mingliang Liu ma Claudio Stockle mai le WSU ma Perry Beale mai le Matagaluega o Faatoaga a Uosigitone o loo galulue faatasi. O lenei galuega o loʻo faʻavaeina mai se fesoasoani fatu mai le Setete o Washington Water Research Center.
"I le 50 tausaga talu ai, o le vaitau tuputupu aʻe mo faʻatoʻaga faʻasusu i Uosigitone ua faʻateleina i le lua i le tolu vaiaso," o le tala lea a Brady. “O le umi o le vaitau o le tuputupu a’e, o lea ua sili atu ai ona mafai e le au faifa’ato’aga ona totō, toto, ma selesele ni ta’amilosaga se lua o fa’ato’aga i le tausaga.”
O lena siitaga o le gaosiga e manaʻomia ai le tele o vai, lea na sau ai le manatu mo lenei suʻesuʻega. O le Washington State Department of Ecology's Office of Columbia River na fia iloa pe ua sili atu ona lauiloa le toga lua ona o le a aʻafia ai le tele o le vai e maua mo faʻatoaga.
“O fua fa’alua e fa’aaogaina ai le tele o vai nai lo le totoina ma le seleseleina o se fua e tasi,” o le tala lea a Brady. “Ae e lei oo mai lava se auala e iloa ai pe toafia le au faifaatoaga ua faaluaina fua o faatoaga i le taimi nei, ae tuu ai pe o le a le tele o le siʻitia."
O iina e sau ai ata satelite a le NASA. I le faʻaaogaina o masini aʻoaʻoga, o le a vaʻavaʻai ai le au suʻesuʻe i ata o fanua taʻitasi ma fua le lanu meamata.
I luga o se ata satelite, o se fanua e amata ai le vaitau o le tuputupu aʻe enaena ma faasolosolo malie ona lanumeamata, ona toe liu enaena, sosoo ai ma le isi taamilosaga o le faʻateleina o le lanumeamata e foliga mai e faaluaina le seleselega. O se fanua fa'ato'aga e tasi e fa'aalia ai na'o le tasi le taamilosaga o le fa'atupuina o lanu lanumeamata, sosoo ai ma le lanu enaena seia o'o i le isi vaitau, o le tala lea a Brady.
“E leai se auala e mafai ai e se tagata, po o ni nai tagata, ona tilotilo i na ata uma o na fanua uma i le silia ma le 20 tausaga,” o le tala lea a Brady. "Ae o le faʻaaogaina o masini aʻoaʻoga, e mafai ona tatou vaʻavaʻai pe faʻafefea le faʻaluaina o faʻatoʻaga ua faʻateleina i fanua taʻitasi i luga o le luasefulu tausaga."
Ole fa'amoemoe ole fa'aoga ole 20 tausaga ua tuana'i e va'ai pe fia fa'alua fa'ato'aga o le a fa'ateleina ile isi sefulu tausaga pe sili atu. O le a vaʻavaʻai foʻi le au suʻesuʻe i faʻamaumauga tutusa mo vaega o Kalefonia ma Arisona, lea e masani ona sili atu faʻalua faʻatoʻaga ona o le umi o vaitau tuputupu aʻe.
"A o amata ona i ai le tau e tutusa ma vaega o Kalefonia, atonu tatou te vaʻaia le suiga o meaʻai i mea na faia i na eria," o le tala lea a Brady.
E mafai ona i ai se aafiaga tele i aia tatau o le vai mo faifaatoaga i le Vaitafe o Columbia. O lo'o fa'amoemoe Brady o le a fesoasoani lenei fa'ameaalofa i le au fai fa'ai'uga ina ia maua atili fa'amaumauga ina ia mafai ai ona latou fuafua mo le fa'atupulaia o le fa'aaogaina o le vai.
“O le fa’ato’ilua fa’ato’aga o se tasi lea o auala e mafai ona fesoasoani e fa’amalieina a’afiaga o suiga o le tau i le gaosiga o taumafa,” o le tala lea a Brady. “Ae mana’omia lava ona fuafua lelei le fa’aaogaina o le vai. O lenei poloketi o se laasaga lelei muamua i le faagasologa.- Scott Weybright, Iunivesite a le Setete o Uosigitone