Fa'ato'aga fuala'au i Karnataka
Talofa uo, o le asō ua tatou i ai iinei ma se autu fou e taʻua o le "Faatoaga Fugalaau I Karnataka". O le galueaina o fualaau faisua e nofoia se nofoaga taua i le atinaeina o faatoaga ma le tamaoaiga o le atunuu. Fualaau faisua faʻatoʻaga ose punavai taua o tupe maua mo le tele o tagata. O fualaau faisua o se vaega taua o taumafa paleni ma o le puna sili lea ona taugofie o meaai puipuia faalenatura. O le fualaau faisua pisinisi faifa'ato'aga e maua ai se fua maualuga i le iunite i totonu o le taimi sili ona pu'upu'u ma fa'atuputeleina ai le tupe maua. O se punavai taua mo le mauaina o tupe mai fafo e ala i auina ese atu o le tele o fualaau faisua.
O Karnataka o le setete lona 8 tele o Initia i totonu o se nofoaga faʻafanua e aofia ai le 1.92 lakh sq km ma faʻamaumauga mo le 6.3% o le faʻafanua o le atunuʻu. I Karnataka, faʻatoʻaga o le galuega autu mo le to'atele o tagata i tua. O fualaau faisua uma o ni puna taua o vitamini, minerale, ma antioxidants e maua ai le soifua maloloina o tagata. E le gata i lea, o fualaau faisua e maua ai minerale meaʻai e taua mo le soifua maloloina lelei ma le tausiga oo tatou tino. O fualaau faisua e maualalo le ga'o ma kalori, e tele mea'ai minerale pei o le potassium, folic acid, vitamini A, ma le C.
O mafuaaga autu mo le faateleina o le lautele o fualaau faisua;
- O fualaau faisua ua fa'atuputeleina le fa'ailoaina e mana'omia mo mea'ai ma le saogalemu. E maua ai se avanoa manuia tau tamaoaiga mo le faaitiitia o le mativa i nuu i tua i atunuu tau atiae.
- O fualaau faisua e sili ona taugofie mo tagata le tele o vitamini ma minerale e manaʻomia mo le soifua maloloina lelei.
- Fa'atupula'ia le silafia o tagata i taumafa paleni ma le manatu o le saogalemu o mea'ai.
Fa'ato'aga e sili atu i le 60% o le aufaigaluega a Karnataka. O le setete tulaga 5th i Initia i tulaga o le vaega atoa i lalo faʻatoʻaga. E tulaga 5 i le gaosiga o fuala'au fuala'au.
Fa'ato'aga Fa'ato'aga mo Fa'ato'aga Fa'ato'aga i Karnataka
Karnataka e maualuga le alualu i luma faatoaga fualaau faisua ma e fiafia i lenei fa'amanuiaga ona o tulaga lelei o le tau e aunoa ma se fa'alavelave i le vevela. O faʻatoʻaga o loʻo tumau pea le galuega autu mo tagata i tua i Karnataka. Fa'ato'aga fuala'au fa'amatala o le totōina o fuala'au mea totō aemaise lava mo le fa'aogaina o mea'ai a tagata. Fa'ato'aga fuala'au i Karnataka e mana'omia le fa'alogo i gaioiga uma o fa'ato'aga e pei o se iniseti, fa'ama'i, ma pupuvao pulea ma lelei le maketiina.
E tele fualaau faisua e mafai ona toto i le tausaga atoa i nisi o tulaga o le tau, e ui o fua e maua i le eka mo se ituaiga fualaau faisua e eseese e fua i le vaitau o le tuputupu a'e ma le itulagi e gaosia ai le fua. Ole suiga ole vevela ole mana'oga e fa'atatau ile la'ititi, sili ona lelei, ma le maualuga ole maualuga ole vevela ile ao ma le po ile tuputupu a'e o la'au. Suiga mana'oga e fa'atatau i le ituaiga ma le 'ese'ese o fua fa'ato'aga. O fa'ato'aga 'oloa ma 'ese'ese a le setete, e tusa ma le 28.6% o lo'o saofagā i le Gross State Domestic Product (GSDP).
Karnataka fa'ato'aga o se tasi lea o uiga taua o le tamaoaiga o Karnataka. O le fa'afanua o Karnataka o lona uiga o le toomaga o le taulaga, eleele, ma le tau e matua lagolagoina galuega fa'ato'aga. Fa'ato'aga fuala'au ua manatu o se tasi o galuega muamua mo tagata o lo'o nonofo i Karnataka. O le tele o tagata i Karnataka o loʻo aʻafia i le totoina o fualaau faisua, aemaise lava i nuʻu i tua. Faatoaga i Karnataka ua nofoia e tusa ma le 12.31 miliona hectares o fanua e aofia ai le 64.6% o le aofaʻi atoa. O le vaitau autu mo faatoaga i Karnataka o le mosoon as faʻasūsūga e na'o le 26.5% le aofa'i o fa'ato'aga.
O loʻo vaʻaia e le malo o Karnataka e uiga i le 4.5% le faʻatupulaia o le tuputupu aʻe mo le vaega o faʻatoʻaga a le setete, aʻo vaʻavaʻai le malo e faʻaleleia le gaosiga aʻo faʻaitiitia le gaosi taulimaina tau e siitia ai tupe maua a le aufaifaatoaga. O loʻo vaʻavaʻai le malo o Karnataka e aumai suiga i le faʻatinoina o le vaega o faʻatoʻaga, e ala i le faʻalauiloaina o faiga faʻatoʻaga e faʻamaonia ai lamala e faʻaleleia ai auala e faʻafetaui ai le tau ma faʻaaogaina faʻaanatura. O faiga e mafai ona fesoasoani i le aumaia i totonu o le vaega o faʻatoʻaga mautu o le tamaoaiga o Karnataka, ae o loʻo tumau pea le vaʻaia pe mafai e le malo o le setete ona faʻatinoina sea faiga faʻavae i totonu o le setete o le palota.
Se Ta'iala La'asaga i le Fa'ato'aga Fa'ato'aga I Karnataka, Totoina Kalena
Ituaiga eleele i Karnataka
E masani lava, 11 vaega o faʻatonuga eleele o loʻo maua i Karnataka. O Entisols, Inceptisols, Mollisols, Spodosols, Alfisols, Ultisols, Oxisols, Aridisols, Vertisols, Andisols, ma Histosols. Fa'alagolago i le gafatia tau fa'ato'aga o le 'ele'ele, o ituaiga 'ele'ele e vaevaeina tele i ituaiga e ono. E mumu, lateritic (lateritic soil e maua i le bidar ma Kolar district), uliuli, alluvial-colluvial, vaomatua, ma eleele tu matafaga. O ituaiga eleele masani e maua i Karnataka o;
- Eleele mumu – Eleele mumu mumu, eleele iliili mumu ma eleele omea, eleele omea mumu
- Eleele uliuli – eleele iliili, eleele matala, eleele uliuli, ma fa'apalapala
- Lateritic palapala – Lateritic palapala iliili, ma Lateritic palapala
- Ele'ele uliuli – Ele'ele uliuli loloto, Ele'ele uliuli loloto, ma eleele uliuli papa'u
- Alluvio-Colluvial Soils – E le o se saline, saline ma sodic
- Eleele o le vaomatua – eleele vaomatua enaena
- Eleele i le gataifale – Eleele i le gataifale, ma le eleele i luga o le gataifale
Aafiaga o Suiga o le Tau i Faatoaga i Karnataka
O le setete o Karnataka o loʻo i ai le lona 2 pito sili ona tele o faʻatoʻaga faʻatoʻaga i totonu o le Atunuʻu ma o le gaosiga o meaʻai e faʻalagolago lava i le afa i saute sisifo.
O suiga o le tau o se tasi lea o fa'amata'u tele i le si'osi'omaga i le gaosiga o fualaau faisua, maua o le vai, meaola eseese o le vaomatua, ma mea e ola ai ona o ona suiga umi i le vevela ma timuga. O le mafanafana o le lalolagi ma fesuiaiga o le tau o lo'o fuafua e fa'atupula'ia le aofa'i o le maualuga o le vevela ma timuga, ma o le mea lea e fa'apea o le fesuiaiga o le tau o lo'o fa'amoemoe e fa'aalia ai se aga'i i luga. E taua tele le malamalama i aga ua mavae ma fesuiaiga o timuga, laʻititi ma le maualuga maualuga o le vevela i Karnataka talu ai o le malamalama i le taimi ua tuanaʻi e mafai ona taʻitaʻia ai le lumanaʻi.
O timuga faaletausaga a Karnataka e tusa ma le 1,151 mm i le averesi ma e tusa ma le 80% o timuga e maua i le taimi o timuga i saute sisifo, 12% i le taimi o le afa, 7% i le vaitau o le taumafanafana, ma le 1% i le vaitau. tau mālūlū vaitau. O Karnataka o loʻo i ai le malosi o le tau ona o le maualuga o le eleele, faʻafanua, ma le mamao mai le sami. O le tau o Karnataka e amata mai i le matutu i le semi-matutu i le susū teropika. E lua timuga faaletausaga e aumaia timuga i Karnataka o le afa i Matu i Sasaʻe ma le matagi i Saute-Sisifo. Ole timuga fa'aletausaga ile Karnataka e tusa ma le 1355 milimita. O le itu i gataifale e maua le maualuga o timuga ae o vaega o North Interior Karnataka o loʻo i totonu o vaega tetele o timuga o le setete.
Karnataka e fa vaitau i le tausaga. O latou na;
tau māfanafana – E amata mai ia Mati e oo atu ia Me ma o lenei vaitau e vevela, mago, ma susu.
Monsoon - E amata ia Iuni ma tumau seia oʻo i le masina o Setema. I lenei vaitau o timuga, e maua e le setete timuga ona o matagi i saute sisifo.
Pe a uma timuga - O lenei vaitau e amata mai ia Oketopa ia Tesema masina. Ma, o lenei vaitau e fai si manaia ona o le faʻaitiitia o le susu.
tau mālūlū - O le taumalulu e nofo i le setete o Karnataka ia Ianuari ma Fepuari. E maua e le setete le maualalo o le vevela ma faʻaitiitia le susu. O le vevela i Karnataka na matauina mo le vaitaimi o Iuni ia Setema ma o le maualalo ma le maualuga o le vevela na maua e oʻo atu i le 0.6 ° C i le 100 tausaga talu ai.
Fa'ato'aga Fa'ato'aga Fa'ato'aga i Karnataka
Fa'ato'aga fuala'au fa'ato'aga e fa'alauiloa ma fa'aleleia ai le 'ese'ese faanatura ma ta'amilosaga fa'ale-natura i luga o le fa'ato'aga nai lo le fa'alagolago i mea gaosia. fuālaʻau ma vailaau e tineia ai manu faalafua, e fa'avae i le fa'atumauina o le fa'ato'aga ma fa'atumauina. E lē gata i lea, organic o le fa'ato'aga ose faiga fa'ato'aga e fa'amama ai le kaponi fa'ale'ele'ele e i'u ina saofagā i le lelei o le si'osi'omaga. O le faateleina o le kaponi eleele o lona uiga o le eleele faateleina mea faatulagaina, fa'aleleia atili le malosi e taofiofia ai le suavai, fa'asaoina o puna'oa fa'alenatura, ma sili atu le gaosiga o fua. Puleaina o toega o fua, leai-fa'ato'aina, pulea lelei o mea'ai e ala i puna fa'aola, faʻatoʻaga faʻatoʻaga, pulea lelei o le suavai, ma le toe fa'aleleia o 'ele'ele leaga e saofagā uma i fa'ato'aga gafataulimaina.
Fa'ato'aga fa'aletino e mafai ona faauigaina o se faiga o gaosiga, lea e aloese ai po'o le tele lava e le aofia ai le fa'aogaina o mea e gaosia fa'akomepiuta e pei o fugala'au, vaila'au fa'ato'aga, fa'atonutonu tuputupu a'e, ma isi, tu'u le fa'alagolago maualuga i fuala'au fa'ato'aga, toega toega, manu fe'ai, mea lanu meamata, fa'ato'aga masini. , ma'a e maua ai minerale e fa'amautu ai le gaosiga o le palapala ma vaila'au fa'ato'aga mo le puleaina o vao, fa'ama'i ma fa'ama'i. E le gata i lea, e ta'ua lea o le 'ecological farming' i nisi o atunuu i matu o Europa. E ui lava, faatoaga faatulagaina e tatau ona fa'amautinoa le fausiaina o se tulaga fa'amalieina o phosphates i luga ma lalo o le eleele ma se tulaga sili ona lelei o le kaponi fa'aola i le palapala.
E tusa ma le 1 lakh faifaatoʻaga o loʻo faʻataʻitaʻiina le itiiti ifo ma le 50% faʻatoʻaga faʻatoʻaga i Karnataka. E mafai ona ausia lenei mea e ala i le faʻaaogaina o otaota faʻaola ma isi mea ola faʻatasi ma microbes aoga e faʻasaʻo ai meaʻai i fualaʻau mo le faʻateleina o gaosiga gafataulimaina.
O faiga fa'ato'aga fuala'au fa'aola o lo'o fa'avae i luga o fa'ata'ita'iga fa'apitoa e fa'atulaga tonu mo le gaosiga o mea'ai. Ona fa'avae lea i le fa'aitiitia o le fa'aogaina o mea faigaluega mai fafo e ala i le fa'aogaina lelei o punaoa i fa'ato'aga fa'atusatusa i fa'ato'aga tau alamanuia. Ua latou atia'e le tele o faiga eseese o fa'ato'aga e ala i se fa'avae poto fa'ale-nu'u. Ua latou atia'e a latou metotia o le fa'aogaina o otaota fa'aola ma fa'ato'atoa puleaina o faʻamaʻi auala e pulea ai fa'ama'i ma fa'ama'i.
O fa'ato'aga fa'aletino o lo'o fa'atulagaina ma fa'atautaia i Bengaluru, Karnataka ma fa'amoemoe nei;
1. Ia Fa'ailoaina le Mana'omia o Mea'ai Fa'aola i totonu o le faitau aofa'i o le taulaga o Bengaluru, Karnataka
2. Ia iloa fa'alapotopotoga tetele ma fa'alapotopotoga o lo'o lagolagoina fa'ato'aga fa'aola, Karnataka
3. Ia iloa ma au'ili'ili le manatu o le faifa'ato'aga fa'ato'aga e uiga i fa'ato'aga fa'aola ma le fa'amaoniaga fa'aola, Bengaluru, Karnataka.
Na lagona e le au faifaatoʻaga Karnataka o loʻo i ai se manaʻoga e tau faasaga i le maualuga o fua o fua ma le lanu meamata faʻafefeteina-pesticide package. Ona latou iloa ai lea o le mana'omia o fa'ato'aga fa'aola e na'o le pau lea o le auala mo lenei fa'afitauli ma toe fo'i i fa'ato'aga gafataulima masani e aunoa ma le fa'aleagaina o le si'osi'omaga.
Fa'ato'aga fa'aola e fa'atuputeleina ai le soifua maloloina o le agro eco-system, fa'aleleia ai fo'i ta'amilosaga fa'ale-natura ma gaioiga fa'ale-ele'ele ma le fa'amoemoe e maualuga atu le gaosiga ma tupe maua.
O le malo o Karnataka na faalauiloaina e le "Savayava Bhagya Yojana" Scheme e faʻamalosia ma faʻamalosia tupe maua e ala i le tuʻuina atu o le lagolago mo le faʻagasologa o tusipasi, faʻavaeina o faifaʻatoʻaga federations, ma atinaʻe sootaga maketi. Fa'aitulagi o Asosi a Faifa'ato'aga fa'ale-aganu'u ua fa'atūina e fa'afaigofie ai le fa'atautaia o fa'atauga o fuala'au fa'ato'aga. O tupe ua fuafuaina e fesoasoani ai i nei feterale i le aoina o fuala'au fa'ato'aga, fa'avasegaina, fa'agaioiina, fa'aopoopoina o tau, fa'aputuina, atina'e fa'ailoga, ma le maketiina e ese mai i polokalame fa'alauiloa tagata fa'atau ma galuega fa'atatau.
O le "Savayava Bhagya Yojana" na fausia ai se avanoa tele maketi mo le au faifaatoaga ma fesoasoani ia i latou e faʻalauteleina le nofoaga i lalo o faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma faʻamaonia ai tagata lautele e uiga i le soifua maloloina ma mea taumafa aoga o meaola ma meaʻai. millet. Ua oo i le taimi e suʻesuʻe ai lenei avanoa mo le manuia o faifaatoaga a le setete. Ma, o le faiga fa'avae e fa'atatau i le tu'ufa'atasia o tulaga o lo'o iai nei maketi ma mea e fiafia i ai tagata fa'atau i le soifua maloloina. O le fa'amoemoe autu o le faiga fa'avae o le tu'uina atu lea i faifa'ato'aga fa'atosina se maketi fa'atulagaina mo a latou oloa ma fa'alauiloa mea'ai fa'aletino e avea ma "Super Foods" i tagata fa'atau.
Puleaina o Fa'avai mo Fa'ato'aga La'au i Karnataka
O le vai ose vaega taua mo le gaosiga o fualaau faisua. I le amataga, o timuga faanatura na maua ai le suavai i faʻatoʻaga i totonu o vaomatua ma e leai se taumafaiga faʻapitoa e tapuni punavai. E na'o le aso o timuga e maua ai le vai timu, ae o le vai o le vaitafe e maua mo se taimi umi ma o lea e fa'atupula'ia ai le fa'alagolago i vai o le vaitafe. E le gata i lea, o le faateleina o le faitau aofaʻi na mafua ai le faʻatupulaia o nuʻu e mamao ese mai le vaitafe.
Pe a mana'omia le vai i taimi e le o timuga ma e le mafai ona maua i totonu o se vaitafe i ni aofaiga talafeagai. O le manaʻoga mo le faʻasusu e sili atu ona ogaoga i Karnataka nai lo le tele o isi vaega o Initia; ona o le sili atu i le lua vaetolu o le vaega fa'ato'aga a le setete e maua se timuga, lea e maualalo tele i lalo ifo o le 75 cms, fa'atosina taimi, ma e matua le mautinoa. O le faʻasusuina o le lamala a le setete i sasaʻe o le Sahyadris sone e oʻo lava i le vaitau o Kharif e puipuia ai faʻatoʻaga mai taimi matutu, lea e sili atu ona masani ma faʻaumi iinei, ma e aunoa ma le faʻasusuina, se Rabi, poʻo le taumafanafana e toetoe lava a le mafai i le tele o le setete.
O le puleaina o vai e ofoina atu le susu e manaʻomia mo le tuputupu aʻe ma le atinaʻe, germination, ma isi galuega faʻatatau. O le tele o taimi, fua faatatau, aofaʻi, ma le taimi e faʻasusu ai e eseese mo fualaʻau eseese ma e suia foi e tusa ai ma ituaiga o eleele ma vaitau. Mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia e fua o le tau mafanafana le maualuga o le vai pe a faʻatusatusa i fua o le taumalulu.
O le faʻamaina o le faʻavae autu lea mo le atinaʻeina o faʻatoʻaga i Karnataka ma, o le gaosiga o faʻatoʻaga i nofoaga paolo o timuga pe a fai e tetee le setete i le tele o le le mautonu, lea e afaina ai le tulaga tau tamaoaiga o le au faifaatoaga. Ona fa'apea ai lea, ua tele le fa'agesegese o le fa'atupulaia o le vaega o fa'ato'aga i le 80 ma le ivasefulu ma le fa'aletonu o mea tau Fa'ato'aga. O Karnataka ua avea ma tagata e faaulufaleina mai fua o meaai mai isi vaega o le atunuu i le iloaina o le tulaga o le suavai ua manatu o se tasi o mea taua tele mo le siitia o le gaosiga. O lea la, o lo'o i ai se mana'oga fa'anatinati e fa'atupula'ia le pasene o fa'ato'aga o lo'o i lalo o le fa'asusu e ala i le fa'atonuina o le fa'asusuina o avanoa avanoa i le setete.
Fa'atupu Fa'atupu ma Faiga Fa'avae i Fualaau Fa'ato'aga i Karnataka
O Karnataka o loʻo nofoia se nofoaga iloga i Horticulture. I le tele o tausaga talu ai, o le vaega o lo'o i lalo o lenei fa'ato'aga ua molimauina le pa'u tele ma e ono mafua ona o le maualalo o mana'oga maketi ma le maualalo o tupe maua i lona fa'ato'aga. O fa'ato'aga fa'ato'aga e nofoia se vaega e tusa ma le 18.00 lakh hectares, fa'atasi ai ma le gaosiga o le 136.38 lakh tone. O le eria e aofia ai na o le 14.44% o le upega faʻatoʻaga i Karnataka, o le aofaʻi o tupe maua mai le vaega o faʻatoʻaga e sili atu i le 40% o le aofaʻi o tupe maua e maua mai le tuʻufaʻatasia vaega o faʻatoʻaga. E tusa lea ma le 17% o le Gross Domestic Product (GDP) a le setete. O se suiga tele i le fa'ato'aga o lo'o fa'aalia i le setete ma le si'itia o le eria ma fua o fa'ato'aga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ma le 58,000 hectares, o le eria ua faʻaaogaina i lalo o faʻatoʻaga faʻatoʻaga e ala i polokalame faʻafefe vai. O le tuputupu aʻe o faʻatoʻaga o loʻo faʻalauteleina i luga o le faʻasaienisi talu mai le amataga o le sefulu tausaga o le seneturi nei.
O sini autu o le faiga faavae e faapea;
- Ina ia siitia le tau faaopoopo ma faaitiitia le maumau, ma faateleina ai le tupe maua a le faifaatoaga.
- Ia fa'ateleina avanoa e maua ai galuega.
- Fa'alautele le avanoa fa'asoa i nu'u i tua.
O lo'o naunau le Malo e ausia nei sini e ala i ta'iala nei;
- Fa'alototeleina le fa'aulufaleina o atina'e tetele e fa'aitiitia ai le gau pe a uma le seleselega.
- Fa'amalosia so'otaga i le va o atina'e fa'agaioiga ma a'oga Su'esu'e ma Atina'e.
- Fa'amalosia le fa'ata'ita'iina o tusipasi lelei, ma faiga mama, faiga fa'atauva'a.
Fualaau faisua masani e toto i Karnataka
tomato
O tamato o se fualaau faisua lauiloa e totō i le tele o itumalo i Karnataka. O tamato ose la'au fa'aletausaga pe pupuu fo'i ma efuefu lanu meamata e fa'apipi'i lau pine e le tutusa. O fugala'au e pa'epa'e fua e fua mai e mumu pe samasama ma o se fuala'au fa'atosina. Kolar, Chikkaballapur, Mandya, Belagavi, Haveri, Davangere, Srinivaspur, Bangarpet, ma Belgaum itu tetele tamato-o le gaosiga o itumalo i Karnataka.
E tatau ona fa'asusu mama i le 3 i le 4 aso talu ona toe totoina. Ole va ole fa'asusu e tatau ona tusa ai ituaiga eleele ma timuga, e tatau ona tuʻuina atu le faʻafefe 7-8 aso vaeluaga i le taimi o Kharif, i le taimi o Rabi 10-12 aso, ma le 5-6 aso i le vaitau o le taumafanafana. Fugalaau ma fua atinae o vaega taua ia.
O le tamato o le fa'ato'aga fuala'au fa'ato'aga tele i le lalolagi. E le gata i lea, o se tasi lea o fualaau faisua sili ona taua e totoina mo ona fua aano. O le mea lea, ua manatu ai o se fa'ato'aga fa'atauga ma mea'ai fualaau faisua.
Peni
Tumkur, Kolar, Mulbagal, Devanahalli, Doddaballapura, ma Chickballapur o le pi-o le gaosiga o itumalo i Karnataka. E le gata i lea, e le mana'omia e pi ni fetilaisa fa'aopoopo aua e mafai ona fa'asa'oina a latou nitrogen. Ae ui i lea, e tatau ona suia le eleele leaga i le matua otaota or faapalaga i le tautoulu a o lei totoina.
kapisi
Kapisi o se fualaau faisua lauiloa i le taumalulu na totoina i itumalo o Belgaum, Haveri, ma Hassan i le vaitau o Kharif. E masani ona fuga laau pe a uma le taumalulu. Hassan (maualuga le aofaʻi), Doddaballapura, Chickballapur, Malur, Mulbagal, Hoskote o nofoaga faʻatoʻaina Kapisi i Karnataka.
Afai e te misia lenei mea: Toga popo maualuga.
O fuala'au muamua e sili atu ona fiafia i le eleele mama ae o fua tuai e sili atu ona olaola i eleele mamafa ona o le taofiofia o le susu. I luga o eleele mamafa, e telegese le tuputupu aʻe o laʻau Kapisi ma faʻaleleia atili le lelei o le tausiga. Ole maualuga ole pH ole 6.0-6.5 e manatu e sili ona lelei mo le tuputupu aʻe kapisi.
Onion
E ese mai i Gadag, o aniani e tupu aʻe i le tele o itumalo i Karnataka e pei o Dharwad, Bellary, Chitradurga, Kortagere, Gadag, Dharwad, Haveri, Vijayapura, Bagalkot, ma Chitradurga foi. O le riki o oloa mai Karnataka e lavea i maketi i le va o Oketopa ma Tesema. Mulimuli ane, amata le sapalai mai Maharashtra. O aniani e mafai ona toto i ituaiga uma o eleele ma o le eleele sili ona lelei mo le manuia o le totoina o aniani e loloto, vaivai. loam ma 'ele'ele fa'aluvi ma alavai lelei, malosi e taofi ai le susu, ma lava mea fa'aola. O le fa'asusuina e fa'atatau lava ile tau, ituaiga palapala, auala e fa'asusu ai, ma le matua ole fua. E seleseleina e fuafua lava i le faamoemoe e totō ai le fua. Ae ui i lea, mo le maketiina e pei o aniani lanumeamata, e sauni le fua ile tolu masina talu ona totoina.
Kukama
O le igoa botanical o kukama o le Cucumis sativus ma o kukama e afua mai i Initia. Mysore, Doddaballapur, Hoskote, ma Anekal o nofoaga faʻatoʻaina Kukumu i Karnataka. Ole maualuga ole pH mai le 6 i le 7 e fetaui lelei mo kukama fa'ato'aga. E mafai ona pulea le vao e ala i le vili lima ma fa'atonutonu fo'i ile kemikolo, fa'aaoga le glyphosate ile 1.6 lita ile 150 lita ole vai. I le vaitau o le taumafanafana, e manaʻomia ai le faʻafefe soo ma i le aofaʻi e manaʻomia ai le 10 i le 12 faʻafefe. E manaʻomia muamua le faʻasusuina luluina ona toe fa'asusu lea e mana'omia pe a uma le 2 i le 3 aso o le luluina. A maeʻa le luluina lona lua, ona faʻasusu lea o fualaʻau i le va o le 4 i le 5 aso. E aoga tele le fa'asūsū i lea fa'ato'aga.
Chili
Byadgi pilili ose ituaiga chilli lauiloa ua totoina i Karnataka. O ituaiga chilli e talafeagai mo Karnataka o;
Byadagi - O se ituaiga lala maualuga. O fua e maua le lanu mumu loloto pe a matua ma tupu maanuminumi i luga ma o nei mea e 12 i le 15 cm le umi ma manifinifi ae itiiti le ga'o. O loʻo faʻatupuina tele i le fusi o le suiga o Dharwad, Shimoga, ma Chitradurga itumalo.
Sankeswar - O lau e lanu meamata. O lo'o fa'ato'a fa'atupuina i lalo o le timu-fa'ato'aga i totonu o itumalo o Belgaum.
Chincholi – O la'au nei e pupuni, fua lanu samasama mumu e leaga le tausiga. O se ituaiga sili ona manaia ma e faʻatoʻaina tele i lalo o tulaga faʻafefe i Gulbarga, Bidar, ma Raichur itumalo.
Brinjal
Brinjal poʻo eggplant ose fa'ato'aga solanaceous taua o subtropics ma tropics. O le Brinjal o lo'o ola iinei e lanumeamata lanumeamata ma e lapotopoto, e le pei o le lanu viole masani. E tatau ona fa'asūsū pea le fanua o Brinjal ina ia fa'asusu le palapala i aso malulu.
Okra
E mafai foi ona e siaki lenei mea: Fa'afefea ona Toto Fualaau Fa'asaina I le Tau mafanafana.
Okra e taʻua foi o le 'Lady Finger' poʻo le 'Bhindi'. O se tasi lea o fualaau faisua e sili ona fiafia i ai ma maloloina i atunuu uma. Totō okra fatu e tusa ma le ½ i le 1 inisi le loloto ma pe a ma le 12 i le 18 inisi le va i se laina. Okra fa'ato'aga nofoaga i Karnataka Mandya, Ramanagar, Devanahalli, Doddaballapura, ma Chickballapur.
Kalena Toto Fugalaau i Karnataka
Igoa o Fualaau | Tupu Vaitau | vevela o le toto (i le °C) | Metotia o le Lulu | Le loloto o le luluina (inisi) | Le mamao o le luluina (inisi/futu) | Aso e oo i le Matutua |
tomato | Ian-Feb Iun-Iul Oke-Nov | 20-30 | Suiga | 0.25 | I le va o fatu - 1 ft i le va o laina - 2.5 ft | aso 110-115 |
Peni | - | 16-30 | Faatonu | 1-1.5 | I le va o fatu -8” i le va o laina – 18” | aso 45-50 |
Okra | Ian-Feb Me-Iun Oketopa-Tes | 20-32 | Faatonu | 0.5 | I le va o fatu – 12” i le va o laina – 18” | aso 45-50 |
Kukama | Iun-Iul Sept-Oket Tes-Ian | 16-32 | Faatonu | 0.5 | I le va o laina - 12 inisi | aso 50-70 |
Onion | Mati-Aperu-Me-Iun Setema-Oke | 10-32 | Suiga | 0.25 | I le va o fatu - 4 ft. i le va o laina - 6 ft | aso 150-160 |
kapisi | Iun-Iul Oke-Nov | 10-20 | Suiga | 0.25 | I le va o fatu - 1 futu i le va o laina - 1.5 ft | aso 90-100 |