O tagata suʻesuʻe mai Wageningen ua faʻamalamalamaina atoa le faʻasologa o le aniani. O le faafanua o le genome o le fualaau faisua o se 'se paso', fai mai le tagata suʻesuʻe Richard Finkers o Wageningen University & Research (WUR). Aua e tele atu le genome aniani nai lo le mea e te fai atu ai. “E tusa ma le 16 taimi e sili atu nai lo le tamato ae lima taimi e sili atu nai lo le tagata."
E fa'atusatusa e Finkers mea fa'atupu o le aniani i se paso e 100,000 vaega, 95,000 o lo'o fa'aalia ai le lagi lanumoana. “E na o le 5,000 vaega e matua ese lava,” o lana tala lea.
O le la'au bulbous e tumu i vaitamini ma minerale ma o se tasi lea o fualaau faisua sili ona gaosia i le lalolagi atoa. O le malamalama o le pusa gene e aoga i le atinaʻeina o ituaiga fou, faʻaleleia. "Mafaufau i ituaiga aniani e tetee atu i sigi," o le tala lea a Olga Scholten, o se isi tagata suʻesuʻe na aʻafia i le poloketi.
fanafānauga
O le au atamamai i le tulaga o le totoina o laau e manatu o le mauaina o le malamalama, e mafai ona faaluaina le vave faia o aniani. I le faʻatoʻaga, o faʻataʻitaʻiga ma uiga manaʻomia e sopoia le tasi ma le isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se ituaiga e mafai ona sili atu ona teteʻe i faʻamaʻi poʻo le lamala.
E tusa ai ma le WUR, e 'ai e Dutch le tusa ma le 7 kilokalama aniani i le tausaga. E ave e tagata Libya le keke: latou te 'ai pe tusa ma le 35 kilokalama aniani i le tagata i tausaga uma. O aniani e le gata e mafai ona faʻaaogaina i le tele o ipu. O polo e mafai foi ona avea o se faʻailoga. "E tumu i suauu masani," o le tala lea a le iunivesite. Afai o le a e fa'amama i aniani, e sili ona aua le faia i le aniani lava ia, ae ia tu'u fasi aniani i totonu o se tapu vai.