Afai e le lava le gaosiga i le lotoifale, o Netherlands e mafai ona sapalai aniani i soo se mea i le lalolagi, o le tala lea a le taʻitaʻifono o le Dutch Onion Association (HOA) Gijsbrecht Günther. “O le tulaga o lo’o i ai o tatou aniani e taugofie. O le mea lea, e tatau ona tatou mautinoa o tau o gaosiga e faʻatapulaʻaina i le filifili atoa, o fua e maualuga ma sili ona lelei.
Na saunoa Junther e uiga i le tulaga tauva o Netherlands i le aso aniani o le Northern and Central Netherlands Agricultural Fair i Dronten i lenei vaiaso. O le Peresetene o le Dutch Chamber of Commerce o loʻo faʻamoemoe e uiga i le lumanaʻi. Aemaise lava i le afa muamua o le tau faʻatau mai ia Iulai e oʻo i le faaiuga o le tausaga, na te vaʻaia avanoa e faʻateleina ai oloa faʻatau atu, aemaise lava i Aferika ma Asia.
E tusa ai ma fuainumera mai le FAO World Food Organization, ua lipotia mai e Günther ua faaluaina le gaosiga o aniani i le lalolagi i le luasefulu tausaga talu ai. Mai le aofaʻi o le gaosiga o le 5.8 miliona heta i le 2021, o Netherlands e naʻo le 0.6 pasene. Mai le aofaʻi o gaosiga e tusa ma le 106 miliona tone o aniani, o le vaega a Netherlands e 1.5 pasene.
I le taimi lava e tasi ma le gaosiga, e toetoe lava a faʻateleina le faʻatupulaia o le taumafa aniani i le lalolagi atoa. Fai mai Günther, e mafua lenei mea ona o le faʻatupulaia o tagata. Ae e mafua foi ona o le faitau aofaʻi o le lalolagi ua amata ona 'ai le tele o aniani. "I le luasefulu tausaga talu ai, o le averesi o le taumafa e 8 kilokalama i le tagata i le tausaga, ae o lea ua 13 kilokalama ma e mafai ona siitia i le 20 kilokalama i le 2050."
O le ogatotonu o le kalave o le tuputupu aʻe o le taumafaina ma, o lona uiga, o le manaʻoga mo aniani o loʻo i Asia ma Aferika. Fai mai Günther o le averesi o taumafa i se atunuu e pei o Senegal e 35-40 kilokalama i le tagata. 'O aniani ose mea'ai taua. Aemaise lava i itulagi e malosi le faitau aofa'i, o aniani o lo'o i luga o le lisi i aso uma.'
E tusa ai ma faʻatusatusaga a Günther, afai e faʻaauau pea le manaʻoga, i le 2050 sapalai aniani i le maketi o le lalolagi e manaʻomia le 180 miliona tone. I le taimi lava lea e tasi, na ia maitauina o loʻo faʻaitiitia fua o aniani i le lalolagi atoa ona o suiga o le tau ma o loʻo faʻaitiitia ai faʻatoʻaga avanoa. "O nei atinaʻe o lona uiga e iai taimi e le lava."
Ua faailoa mai e Günther e tusa ma le 92 pasene o le gaosiga o aniani a le lalolagi ua fuafua mo maketi i totonu o le atunuu. O le mea moni, o le fefaʻatauaʻiga o aniani e faʻatatau i tagata o loʻo nonofo ai. O le aofa'i o maketi e auina atu i fafo e na'o le 8 pasene, pe tusa ma le 8.5 i le 9 miliona tone. O Netherlands e 20 pasene o fefa'ataua'iga aniani fa'avaomalo uma.
O le afa muamua o le vaitau tau maketi
Ona o le faʻatupulaia o manaʻoga ma faʻalavelave tuʻuina atu, ua faʻamutaina e Günther e maua e Netherlands le avanoa. Na te faʻamoemoeina le tele o manaʻoga mai Asia ma Aferika, ma o le mea lea o le a faʻateleina oloa faʻatau atu a Dutch i masina muamua o le tau maketi. "O le fua faatatau o voluma i le afa muamua ma le lua o le vaitau tau maketi e 40-60, lea ua suia nei i le 60-40 ma e mafai ona faʻaauau i le 70-30."
E tusa ai ma le taʻitaʻifono o le HOA, o le uiga iloga ma le avanoa o le aufana Dutch e taua tele i lona tulaga faʻatau atu. "O a matou aniani faʻamautu e lauiloa ona o latou tulaga lelei ma lelei le tausia lelei. Ae tatau foi ona tatou malamalama o loʻo i ai isi auala i le tuʻuina atu o aniani i maketi o le lalolagi, ma o le mea lea e le tatau ai ona faʻatau a tatou tau i fafo atu o le maketi."
E tusa ai ma le tala a Günther, o le iloa o lau lava tau e taua tele i le tauva. E le gata i lea, pe a totoina, e taua le tumau pea o fua, aemaise lava pe a fua i le faʻatupulaia pea o tau mo le au faifaatoaga. E faasino e Günther, faatasi ai ma isi mea, i se lipoti lea na fai mai ai le Iunivesite o Wageningen & Research e faapea, o le tau o se faatoʻaga toga masani ua siitia i le 51,000 euros i le 2022, po o le 15 pasene.
Fa'aaafia le fua lelei
I le fuafuaina o le faʻailoga, o Günther o loʻo faʻaalia ai o le gaosiga o le 55 tone i le hectare, o le tau o aniani mo tagata gaosi Dutch e 16 euros i le 100 kilokalama. E fa'atatau lea i aniani na avatu mago mai le fale saito ia Tesema. "O le fuafuaina o tau e masani lava ona lamatia ona o manatu," na ia ioeina. 'Ae afai tatou te faia le faʻatusatusaga tutusa ma se fua o le 80 tone, o le tau o le 11 euros i le 100 kilokalama. Ua faaalia ai le aafiaga o se seleselega lelei.'